Informacija da će kompanija Abraham Group postati glavni uvoznik američkog ukapljenog prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini izazvala je burne reakcije u političkom vrhu države. Dok iz ove kompanije tvrde da su potpisali okvir za dugoročni ugovor o snabdijevanju LNG-om, državni zvaničnici upozoravaju - za to trenutno ne postoji ni pravni, ni infrastrukturni osnov, prenosi Federalna televizija.

Memorandum o razumijevanju, koji je potpisala kompanija iza koje stoji Amir Gross Kabiri, odnosi se na buduću isporuku američkog LNG-a putem projekta Južna interkonekcija. Međutim, Južna interkonekcija još nije izgrađena.

Projekat je i dalje u fazi zakonskih i administrativnih procedura, uključujući donošenje zakona, koji bi regulisao dodjelu koncesije i definisao način upravljanja gasovodom. Prema važećoj uredbi Vlade Federacije, jedini ovlašteni uvoznik gasa u Bosni i Hercegovini je Energoinvest.

„LNG će isporučivati Venture Global Commodities putem Južne gasne interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj gasno-parnoj elektrani (CCGT) kompanije Aluminij Industries. CCGT elektrana osigurat će stabilno snabdijevanje električnom energijom za primarnu topionicu aluminija kompanije Aluminij. Ovaj poduhvat predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a Bosni i Hercegovini i regionu“.

„To je jedna potpuno neutemeljena vijest zato što ona niti ima pravnu niti neku drugu logiku. Prije svega radi se o memorandumu o razumijevanju, to nije ugovor, jer je nemoguće potpisivati ugovor za nešto što još uvijek ne postoji. Moj dojam je da je Abraham grupa prevarila naše američke partnere i da ćemo mi američke partnere o tome obavijestiti na adekvatan način. Da potpišete memorandum o razumijevanju o nečem što danas niste u mogućnosti izvršiti, po mom mišljenju čak je i u nekoj sferi prevare i nekog krivičnog djela“, poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Konaković dodatno tvrdi da bi obećavanje isporuka za projekat koji nema zakonsku, ni infrastrukturnu osnovu moglo predstavljati ozbiljan problem. S druge strane, pitanje Južne interkonekcije otvorilo je i spor unutar državnih institucija. Simptomatično je da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, na današnjoj sjednici kazala da je Vlada Federacije odustala od nacrta međudržavnog sporazuma koji im je uputila, a koji je podloga za potpisivanje međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom. Kako navodi, Nacrt nije konačan, pa ga Vijeće ministara neće razmatrati, uz opravdanje da nema zakonsku podlogu, odnosno izmijenjen federalni zakon o južnoj interkonekciji.

„Na temelju ovih izmjena Vlada FBiH bi bez odgađanja trebala dostaviti inicijativu za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, a kako je to propisano Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora“.

Resorni ministar Vedran Lakić kaže da je Vlada FBiH sa svoje strane uradila sve ono što je potrebno da se nastavi  procedura zaključenja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kada je projekat Južne interkonekcije u pitanju.

„Prije nekoliko godina ovo već razmatrano od Vijeća ministara, ali je u tom trenutku prije nekoliko godina vraćeno na Vladu Federacije jer tada nije bio donesen zakon o Južnoj interkonekciji. S obzirom na to da je Zakon o južnoj interkonekciji donesen, prije nekih godinu dana, iz tog razloga su se i stvorili uslovi za dostavljanje zamolbe prema Vijeću ministara od strane Vlade Federacije da se nastavi sa ovim postupkom“, kazao je Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

„Mi imamo jedan nacrt sporazuma kojeg je dostavila Vlada Federacije. Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo je osnove i dostavilo ih u Generalni sekretarijat Vijeća ministara“, naglasio je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).

Resorni ministar iz Hrvatske poručuje da su sve prepreke u BiH.

„Stav Hrvatske je da smo mi ishodili sve potrebne dozvole za to. I kada se interne stvari riješe u BiH, mi smo spremni početi graditi. Stav Amerike je da se BiH na taj način odvoji od ruskog plina“, navodi Ante Šušnjar, ministar gospodarstva Hrvatske.

Dok traje institucionalna rasprava o zakonskom okviru i nadležnostima, dodatne političke tenzije izazvale su informacije o sastanku otpravnika poslova u Ambasadi SAD  Johna Ginkela s liderom HDZ-a Draganom Čovićem u Mostaru, upravo zbog zastoja na projektu Južne interkonekcije.

HDZ, od ranije je poznato, traži da se o izboru koncesionara odlučuje dvotrećinski u Parlamentu FBiH, što znači da bez njihovih glasova odluka ne bi mogla proći.

Projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni pravac snabdijevanja gasom, ostaje između ambicioznih najava investitora i složenih političko pravnih procedura.