ŠOKANTNO PRIZNANJE ZAPADA: Evropska vojska u Ukrajini zavisi o samovolji Vladimira Putina

Napetosti na četvrtu godišnjicu invazije

  • Evropa

  • Prije 2h  

  • 0

Planovi za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini zahtijevat će odobrenje Vladimira Putina, priznali su saveznici. Sve veći broj članica takozvane "Koalicije voljnih" privatno potvrđuje da njihovi doprinosi misiji zavise od dopuštenja ruskog predsjednika. Diplomatski i odbrambeni izvori upozoravaju da bi britansko-francuski plan za održavanje bilo kakvog prekida vatre time mogao zavisiti o samovolji Kremlja, piše The Telegraph.

Napetosti na četvrtu godišnjicu invazije

Unutrašnje napetosti, koje su postale vidljive na četvrtu godišnjicu Putinove invazije, predstavljaju udarac ukrajinskim naporima da se rat privede kraju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je u Kijevu ugostio desetak evropskih lidera kako bi obilježili četiri godine od početka rata.

Također je učestvovao na virtualnom sastanku "Koalicije voljnih", kojim su predsjedavali Keir Starmer i Emmanuel Macron, a na kojem se raspravljalo o mirovnim pregovorima. Tokom tri kruga direktnih pregovora o prekidu vatre, ukrajinski i ruski zvaničnici nisu uspjeli postići napredak. Putin i dalje odbija odustati od zahtjeva da Ukrajina ustupi teritorije u istočnoj regiji Donbas koje trenutno nisu pod kontrolom ruskih snaga.

Ruski pristanak kao ključni uslov

Evropski izvori upoznati s razgovorima tvrde da su poslijeratne sigurnosne garancije također kamen spoticanja. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska obećali su poslati vojnike i oružje u Ukrajinu u sklopu plana za okončanje rata i odvraćanje budućih invazija.

Najmanje 26 zemalja iz Koalicije voljnih, koja uključuje niz država članica EU, Tursku, Norvešku i Island, najavilo je pomoć u misiji. Međutim, jedan visoki diplomatski izvor izjavio je kako je od predstavnika zemalja čuo da će "trupe poslati samo uz ruski pristanak".

Postoji bojazan da bi bez Putinove podrške svaka evropska snaga mogla biti smatrana legitimnom vojnom metom.

"Ako Rusija kaže da se s tim ne slaže i te trupe smatra metom, onda morate poslati drugačiju vrstu snaga. Dakle, to da li će se Rusija složiti ili ne, ima ogroman uticaj na sve", rekao je izvor.

Drugi diplomatski izvor sugerira da su evropske vlade, tražeći mjesto za pregovaračkim stolom, praktično dale Putinu pravo veta na planove Koalicije.

Sigurnosne garancije u sjeni pregovora

Kijev je poručio da će okončati rat samo uz dovoljne sigurnosne garancije i od SAD-a i od evropskih saveznika. Kontinentalni lideri, uključujući Starmera, izjavili su da bi bili spremni poslati snage za odvraćanje u Ukrajinu te pomoći u osiguravanju zračnog i morskog prostora, uz obavještajnu i logističku podršku SAD-a. No, to je dovelo do spajanja rasprave o sigurnosnim garancijama s pregovorima o prekidu vatre između Kijeva i Moskve, u kojima posreduje SAD.

"Budući da se sada radi o istim pregovorima, Rusija se mora složiti s tim sigurnosnim garancijama, odnosno s trupama na terenu", rekao je izvor. Evropski odbrambeni izvor opisao je potencijalno raspoređivanje kao "prilično hipotetičko" zbog Putinovog dugogodišnjeg protivljenja stacioniranju NATO trupa u Ukrajini.

Optužbe iz Kremlja i novi paket sankcija

Prvobitni mirovni plan od 28 tačaka, koji su izradili ruski i američki zvaničnici, isključivao je mogućnost korištenja trupa iz zapadnog saveza za mirovne operacije. Ta je klauzula uklonjena iz najnovijeg plana od 20 tačaka, revidiranog nakon razgovora SAD-a s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima.

Kremlj je često upozoravao da bi se sve evropske trupe u Ukrajini smatrale legitimnom metom. Potpirujući te strahove, ruska vanjska obavještajna služba u utorak je optužila Britaniju i Francusku da se pripremaju poslati nuklearno oružje u Kijev. Jurij Ušakov, visoki pomoćnik Kremlja, rekao je da će to pitanje pokrenuti s Washingtonom, što se tumači kao pokušaj sabotiranja mirovnih pregovora.

U zajedničkoj izjavi Koalicije voljnih objavljenoj u utorak, lideri Britanije, Francuske i Njemačke obećali su "pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući dodatne sankcije". Britanija je objavila svoj najveći paket sankcija protiv Moskve od početka rata, ciljajući energetske prihode i ključne dobavljače vojne opreme.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...