Nakon četiri godine rata, ruski predsjednik Vladimir Putin uspio je ostvariti dvostruki neuspjeh. Nije pokorio Ukrajinu, nije čak uspio ni zauzeti cijeli Donbas. Istodobno, pokušaji zastrašivanja Evrope sabotažama i prikrivenim operacijama nisu polučili željeni učinak - umjesto straha, izazvali su otpor, piše Foreign Policy.

Evropa se, tiše nego što se to često prikazuje, pretvorila u važan strateški faktor sukoba. Umjesto da poklekne pred Rusijom, počela je uzvraćati. Neki evropski zvaničnici otvoreno govore kako se kontinent mora ozbiljno pripremati i za mogućnost otvorenog rata.

"Svaka raketa i dron koji pogode Ukrajinu samo jačaju našu odlučnost", poručila je britanska ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper tokom posjeta Kijevu. "Putin misli da može nadživjeti Ujedinjeno Kraljevstvo i naše saveznike. Grdno se vara."

Sve više hibridnih operacija

Slične poruke posljednjih sedmica stižu iz brojnih evropskih prijestolnica. Uvode se nove sankcije, traže se agresivnije obavještajne operacije i jača sigurnosna suradnja. Sve to Evropa poduzima bez čvrstih garancija da će SAD dugoročno ostati jednako angažiran.

Nizozemske obavještajne službe u izvještaju pod naslovom "Između rata i mira" upozorile su da se Rusija priprema za mogući sukob s NATO-om te testira spremnost Zapada na eskalaciju.

Foto: Ralf Hirschberger/Afp

Spominju se podmetanja požara, paketi-bombe, sabotaže zračnog prometa i oštećivanje podmorskih kablova.

Nova šefica britanskog MI6, Blaise Metreweli, upozorila je da Moskva djeluje u ‘sivoj zoni‘, tik ispod praga otvorenog rata, dronovima koji nadlijeću baze, sabotažama i operacijama koje finansira država. Cilj je, kaže, zastrašiti i destabilizirati, ali odgovor mora biti koordiniran i odlučan.

London je to potvrdio sa gotovo 300 novih sankcija usmjerenih protiv pojedinaca, kompanija i brodova koji učestvuju u transportu ruske nafte i plina, uključujući takozvanu ‘flotu iz sjene‘. Na udaru su se našle i kompanije, među njima i kineske, koje Rusiji isporučuju vojnu ili robu dvojne namjene.

Njemačka, koja je prije 2022. često bila suzdržana prema Moskvi, sada otvoreno govori o prijetnji hibridnog rata. Šef njemačke obavještajne službe BND Martin Jaeger poručio je da se služba mora ‘operativno ojačati‘. Prema pisanju Bloomberga, Berlin je već pripremio plan za suzbijanje ruskih hibridnih operacija, uz upozorenje da bi takve aktivnosti mogle biti i priprema za širi vojni sukob.

Rusija učvrstila percepciju agresora

Putin je još 24. februara 2022., najavljujući invaziju, zaprijetio da će Rusija ‘odmah odgovoriti‘ svakome ko joj stane na put, uz posljedice kakve ‘nikad u historiji nisu viđene‘. No, nuklearne prijetnje nisu zaustavile zapadnu potporu Ukrajini. Nakon toga Moskva je pojačala hibridni rat protiv Evrope. Prema studiji Univerziteta u Leidenu, broj takvih prikrivenih napada porastao je s 13 u 2023. na 44 u 2024. godini.

Estonska obavještajna služba upozorila je da je Kremlj, svjestan kako bez slabljenja zapadne podrške ne može slomiti Ukrajinu, svjesno podigao ulog sabotažama širom Zapada. No, procjena iz Tallinna glasi - taj se plan Moskvi obio o glavu. Umjesto strateške prednosti, Rusija je dodatno učvrstila percepciju da je agresor.

Putin je uspio ujediniti gotovo cijelu Europu u podršci Ukrajini (Foto: Ludovic Marin/Afp)

Europa je prvo protjerala ruske obavještajce, njih oko 600, prema podacima konzultantske kuće Globsec. Moskva je potom, tvrdi isti izvještaj, posegnula za ‘spojem špijuna i kriminalaca‘, regrutirajući operativce putem interneta. Više od trećine identificiranih učesnika imalo je kriminalnu prošlost.

U posljednjim mjesecima evropske su zemlje počele konkretnije uzvraćati. Francuska, Njemačka, Finska i Danska zaplijenile su brodove povezane s ruskom ‘flotom iz sjene‘. U Poljskoj, Rumunjskoj i Litvi uhićeni su osumnjičeni saboteri, a spriječene su i pošiljke zapaljivih paketa. Čak su i ruski sateliti, prema navodima Financial Timesa, identificirani kao potencijalna prijetnja europskim komunikacijama u svemiru.

Visoka cijena rata za Rusiju

U međuvremenu, rat u Ukrajini i dalje traje, ali cijena za Rusiju raste. Procjenjuje se da su ruski gubici blizu 1,3 miliona mrtvih i ranjenih. Prihodi od nafte pali su 24 posto prošle godine, a državni budžet iz suficita 2021. skliznuo je u deficit veći od 70 milijardi dolara.

Rat koji ulazi u petu godinu postao je studija nenamjernih posljedica. Putin je želio izbrisati neprijateljski nastrojenu državu sa svojih granica, a dobio je generacije Ukrajinaca duboko neprijateljski raspoloženih prema Rusiji. Pokušao je pokoriti Europu pritiskom i sabotažama, a probudio je novi val jedinstva i odbrambene odlučnosti.

Podrška Ukrajini stiže iz cijele Europe (Foto: Ralf Hirschberger/Afp)

Estonci, koji Rusiju poznaju iz neposredne blizine, to sažimaju jasno: svaka sabotaža, svaki čin vandalizma i agresije samo dodatno učvršćuje Zapad protiv Moskve.

Ako postoji povijesna kategorija političkih promašaja, onda bi Putinova invazija na Ukrajinu u njoj zauzimala jedno od vodećih mjesta, zaključuje Foreign Policy.