Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesna Pusić govorila je o eskalaciji krize na Bliskom istoku nakon napada Izraela i SAD-a na Iran.

Kazala je kako su još u četvrtak sjedili za pregovaračkim stolom predstavnici Irana, SAD-a i posrednici iz Omana, a u subotu je počeo rat.

"I to je počeo u trenutku kada je posrednik u pregovorima, omanski diplomat, bio na putu u Washington da detaljno prikaže dokle se došlo u pregovorima. Sve to u mnogočemu ima sličnosti s onim što se dogodilo u Venezueli prošloga mjeseca. U oba slučaja govorilo se da neće biti ikakve intervencije ako se postignu neki diplomatski ciljevi i dogovori, a istovremeno su Amerikanci nagomilavali naoružanje. Tamo na Karbima, a ovdje u Perzijskom zaljevu."

Pusić za N1 kaže kako je u glavama nekih američkih političara i samog Donalda Trumpa postojala paralela između ta dva događaja.

No potom je objasnila zašto smatra da postoje ogromne razlike između Venezuele i Irana.

"Prvo, Iran ima preko 92 milijuna stanovnika, ima 28 stoljeća tradicije državnosti - ujedinjen je kao država u 7. stoljeću prije Krista.

Drugo, kroz Hormuški tjesnac prolazi 20 posto svjetske nafte koja je u velikoj mjeri usmjerena prema dvije najmnogoljudnije države - Indiji i Kini. Kina je pritom druga najjača ekonomija na svijetu i pitanje je kakvi će biti odnosi između nje i SAD-a.

I treće, Iran ima druge najveće zalihe zemnog plina i treće najveće svjetske zalihe nafte. To su neke činjenice koje govore o dimenzijama Irana. Također je činjenica da je od 1979. tamo na vlasti prilično krvožedna teokratska diktatura. No sjetimo se da su neke političke figure Iranaca u emigraciji, apsolutno suprotstavljenih tom režimu, nakon događaja u Venezueli rekli da žele promjenu režima u Iranu, ali ne uz pomoć Amerikanaca i ne na ovaj način", kazala je.

"Za Trumpa bi to bilo idealno rješenje"

Ukrako, Pusić je istaknula kako nije riječ o državi poput Venezuele, kakvom je u svojoj glavi zamišlja Trump, niti nekoj slaboj državi.

"Pitanje je što je cilj ove operacije. Po onome što je i Trump rekao, to bi bilo rješenje kakvo je uspostavljeno u Venezueli, s ljudima koji nisu promjena režima, nego samo nove ličnosti, a koji bi otvorili put do nafte. Za njega bi idealno rješenje bilo kao u Venezueli. Dakle, ne promjena režima, a to nema veze s ljudskim pravima koja se krše u Iranu", smatra Pusić.

Dodala je kako je jedan čovjek (Trump) samostalno odlučio poduzeti jednu takvu akciju protiv režima"

"Mislim da nitko pri zdravoj pameti nema ništa lijepo za reći o tom režimu i u obranu tog režima, ali ima za reći protiv akcija koje krše međunarodno pravo i gdje jedan čovjek kaže da će tamo smijeniti režim."

"Procijenili su da je Iran prilično slab"

Ima li razlike između onoga što je Rusija napravila u Ukrajini i ovoga što je SAD napravio u Iranu?

"Nema. To što se radi više je agenda Benjamina Netanyahua, koji već dugo ima taj scenarij na dnevnom redu. On to prikazuje kao izraelsku operaciju u kojoj im pomažu Amerikanci. A Trump to prikazuje kao američku operaciju. Međutim, razlog za napad upravo sada i to ovako žestok nije to što je Iran u ovom času bio snažan i predstavljao prijetnju svijetu, nego upravo obrnuto - razlog je u tomu što je Iran u ovom času prilično slab. I procjena je bila da od tog Irana nema prave opasnosti. Zato je ovo trenutak u kojem se može uspostaviti situacija koja će otvoriti pristup nafti i plinu u Iranu i kontrolu nad tamošnjim režimom od strane SAD-a, a s velikim utjecajem Netanyahua. To sad ima posljedice po cijeli Bliski istok", kazala je Pusić.