Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo zahtijeva od Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo da pokrene postupak utvrđivanja individualne odgovornosti za upravljanje Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu u periodu od 2016. do 2023. godine, kada je na čelu ove zdravstvene ustanove bila današnja zastupnica SDA Sebija Izetbegović.

Podaci iz zvaničnih izvještaja KCUS-a pokazuju zabrinjavajući trend: već 2017. godine broj bolničkih kreveta smanjen je za 345. Istovremeno je prikazana finansijska dobit od oko 25 miliona KM, ali uz drastično smanjenje broja zdravstvenih usluga. Broj dana koje pacijenti provedu na bolničkom liječenju smanjen je za čak 100.000, a popunjenost kapaciteta pala je sa 66,7 na 59,4 posto.

Drugim riječima dok su pacijenti čekali liječenje, kapaciteti su smanjivani, a ljudi vraćani iz bolnice i upućivani u druge zdravstvene ustanove pod izgovorom „ušteda“. Samo u laboratorijama broj usluga smanjen je za oko milion u 2017. godini.

Postavljamo jednostavno pitanje: da li je ostvarena dobit bila važnija od zdravlja i života građana?

U istom periodu desetine djece čekale su operacije na dječijoj kardiohirurgiji jer je, nakon progona ljekara, i posljednji specijalista napustio KCUS. Građani Sarajeva pamte i sramotnu sliku zavarene kapije najveće bolnice u državi, prizor koji je postao simbol urušavanja zdravstvenog sistema.

Istovremeno je masovno kršen Kolektivni ugovor, zbog čega danas radnici KCUS-a dobijaju sudske presude protiv ustanove. Posljedice takvog upravljanja bit će višemilionske tužbe koje će na kraju platiti svi građani.

Posebno zabrinjava odnos prema zdravstvenim uslugama za žene. U vrijeme mandata Sebije Izetbegović u KCUS-u nisu bile dostupne bezbolne ginekološke intervencije niti epiduralna analgezija, koja predstavlja standard savremene medicine. Podsjećamo da je u tom periodu KCUS napustilo čak 13 anesteziologa, kao i veliki broj drugih ljekara.

Također postavljamo pitanje odgovornosti za činjenicu da nikada nije stavljen u funkciju odjel za vantjelesnu oplodnju pri Klinici za ginekologiju i akušerstvo, iako je oprema bila nabavljena. Godinama je stajala zaključana i na kraju propala, dok je program IVF-a u KCUS-u postepeno ugašen i u periodu od 2020. do 2023. godine potpuno obustavljen.

Simptomatično je da se u istom periodu u Sarajevu otvara niz privatnih klinika za vantjelesnu oplodnju. Jedna od njih nedavno je zatvorena, a sa tom klinikom povezuje se i bivša direktorica KCUS-a. Javnost ima pravo znati kakva je njena uloga u toj ustanovi i zašto tokom svog mandata nije razvijala IVF program u okviru javne bolnice, nego ga je gasila.

Klub zastupnika SDP-a će sve navedene informacije dostavit Uredu za borbu protiv korupcije. Ukoliko se utvrde elementi krivične odgovornosti, za koje vjerujemo da postoje, očekujemo da predmet bude proslijeđen nadležnim pravosudnim institucijama.

Bolnica nije štedionica. Javna sredstva postoje zbog pacijenata, a ne zbog prikazivanja finansijske dobiti dok se zdravstvene usluge smanjuju”, poručuju iz SDP-a.