Rasprava i glasanja na Vijeću sigurnosti, šest krugova do sada, ne ulijevaju nimalo povjerenja da će svijet dobiti glavnog tajnika ili tajnicu UN-a kakvog zaslužuje nego koga odredi Donald Trump.

Šest krugova tajnog glasanja dosad nisu dala jasnog favorita, a vjerojatno samo troje kandidata još uvijek imaju realne izglede za prikupljanje potrebne potpore.

Novi čelnik odnosno čelnica, čiji petogodišnji mandat treba početi 1.siječnja, morat će najviše raditi na provođenju reformi i smanjivanju troškova.

U svijetu obilježenom ratovima i klimatskom krizom, novi bi čelnik mogao spasiti UN. No, bi li to Trump dopustio?

Jedan kandidat, njih je još uvijek šest, mora osigurati potporu devet od 15 članica Vijeća sigurnosti, pri čemu nijedna od pet stalnih članica Vijeća – Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Rusija i SAD – ne smije uložiti veto.

Postizanje konsenzusa među pet stalnih članica za sada nije dao rezultat, a kandidati s najviše izgleda su Rebeca Grynspan iz Kostarike i Antonio Rossi iz Argentine. Ali, imaju po dva “crvena kartona” među stalnim članicama Vijeća. Zato se počelo kalkulirati s novim imenima, najviše zbog pritiska iz Washingtona.

Među imenima koja se spominju kao potencijalni kandidati u kasnoj fazi nalaze se Lana Nusseibeh, državna ministrica Ujedinjenih Arapskih Emirata i bivša veleposlanica UAE-a pri UN-u, te Sigrid Kaag, bivša podtajnica UN-a i nizozemska centristička političarka. Ona je kratko bila na dužnosti više koordinatorice za humanitarna pitanja i obnovu Pojasa Gaze prije nego što se pridružila savjetodavnom odboru Vijeća za mir Donalda Trumpa.

Među ostalim spomenutim kandidatima su Kasim-Žomart Tokajev, poliglot i predsjednik Kazahstana, te – uvažavajući stajalište SAD-a – Viktor Orban, bivši mađarski premijer kojeg Trump i dalje iznimno cijeni, dok ga mnogi europski čelnici smatraju remetilačkim populistom.

Spominje se čak i Vuk Jeremić, bivši predsjednik Opće skupštine UN-a iz Srbije, koji je u utrci 2016. godine zauzeo drugo mjesto, odmah iza Guterresa.

Napominjem da žena nikada nije bila na čelu Ujedinjenih Naroda.

No, potreba da se ne uvrijedi nijedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti – koje su međusobno podijeljene, ali sve imaju pravo veta – neizbježno potiče kandidate na davanje pomalo bezličnih izjava usmjerenih na postizanje konsenzusa, i to u trenutku kada je organizaciji potrebno čvrsto vodstvo. Svi su kandidati izjavili da bi željeli vidjeti povratak UN-a aktivnoj ulozi u mirotvorstvu – zadaći koju često zagovaraju američki krugovi bliski Trumpu.

Uglavnom, Vijeće sigurnosti treba odabrati jednog kandidata, dati preporuku za njega ili nju, a onda se sve prebacuje na Opću skupštinu svjetske organizacije gdje će sve zemlje, članice UN-a, njih 193, glasati. To glasanje je do sada bilo uglavnom formalnost, navodi u izvještaju Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Washingtona.