- Vidimo kako se znanost i stručnost obezvređuju, dok neznanje, nepoštenje, okrutnost i korupcija žanju nezamislive plodove, tako je u petak govorio Barack Obama na otkrivanju spomenika nedavno preminulom borcu za ljudska prava Jesseu Jacksonu u Chicagu.

Bijela kuća reagirala je napadom, svjesna koliko je precizno bivši američki predsjednik dijagnosticirao bolesti vladajuće američke skupine koju vodi Donald Trump. Napad s Izraelom na Iran razotkrio je većinu Obaminih optužaba točnima. Trumpa samo zanima kakav će biti njegov javni nastup: AFP prenosi da je reporteru novinske kuće ABC nakon razgovora rekao: ‘Nadam se da ste impresionirani‘.

Koga bih ja htio na vlasti

Takav pristup rezultira potpunim kaosom glede politika – za razliku od Izraela, koji ima precizno definirane ciljeve od kojih ne odstupa.

- U nekom trenutku će me zvati i pitati koga bih ja htio na vlasti, mirno je rekao Trump, ne krijući uvjerenje da će određivati novog lidera Irana. Istaknuo je kako kopnena ofenziva neće biti potrebna jer je Iran već ‘izgubio sve‘. A onda je opet rekao da bi mogao poslati trupe na teren.

Suočavamo se s čelnikom koji vjerojatno nije bio racionalan ni kad se kandidirao 2016. godine, ali koji sada sigurno više nije u stanju razborito djelovati, već se pretvorio u obožavatelja svog lika i djela, bez da pored sebe ima barem dvorsku ludu.

- Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE! Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG vođe, mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran vratili s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije, dodao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Dodao je zatim u razgovoru za Axios da bi ‘bezuvjetna predaja mogla biti objava Iranaca. Ali mogla bi biti i tada kad više ne mogu voditi borbu jer nemaju nikoga ni išta s čime bi se borili‘.

Kako je zamislio da država koju napada iz zraka proglasi bezuvjetnu predaju? Vjeruje li stvarno da je zauzimanje zračnog prostora, što je važan element borbe, dostatan argument da Teheran kaže – predajemo se? A nije u stanju jamčiti siguran prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac.

Temeljna pogreška

Priča o razbijanju iranske mornarice dok se važno usko grlo pomorskog prometa može zatvoriti besposadnim letjelicama. Temeljnu pogrešku SAD-a u napadu na Iran detektirao je Lawrence Freedman, profesor emeritus ratnih studija na King‘s Collegeu u Londonu, u tekstu koji je objavio The Financial Times:

- Nenamjeravane posljedice (o kojima većina loših lidera – Putin – ne razmišlja kad počinje sukob, op. žt) vidljive su u političkoj, društvenoj i ekonomskoj sferi i osjećat će se još neko vrijeme.

Iranska se javnost u znatnom dijelu protivi režimu koji je korumpiran, najmanje 50 posto stanovništva mlađe je od 45 godina i ne pamti drugog vladara osim ubijenog Alija Hameneija, vojska ima previše ovlasti i djeluje kao država unutar države, a sigurnosni sustav služi isključivo zaštiti režima. Ali javnost se ne protivi islamu, želi više individualnih sloboda, ukidanje sankcija, prekid pomaganja regionalnim milicijama. Svakako ne želi da joj SAD bira vladara, a protivljenje Izraelu je općeprisutno.

Trump je tom objavom reagirao na izjavu iranskog predsjednika Masouda Pezeškiana da traju posredovanja određenih zemalja kako bi se sukob zaustavio. Bloomberg je objavio da Saudijska Arabija intenzivira kontakte s Iranom u tom cilju.

Pezeškian se u subotu ispričao zemljama regije zbog napada te rekao da su vlasti naložile oružanim snagama da zaustave raketne napade na susjedne zemlje ako napadi ne potječu s njihova područja. Istodobno su trajali napadi na Bahrein.

Pokazuje se tako neprijeporan razdor unutar iranske vlasti, pri čemu vojni element počinje djelovati gotovo samostalno, osobito Revolucionarna garda (IRCG), jer je izravno bila podređena vrhovnom religijskom vođi, kojeg nema. Sporno je hoće li prihvatiti zapovijedi novoga kada bude izabran, Pezeškian im nije autoritet.

Očekivano, napad je akcelerirao procese u Iranu, gdje se čekala smrt bivšeg visokog religijskog vođe Alija Hameneija da se pokrene borba za vlast. Ali to i dalje ne znači da će se zemlja raspasti i bezuvjetno predati Trumpu.

Izrael aktivno radi na poticanju Kurda, s kojima ima savezničke odnose jer se protive njihovu tretmanu u Turskoj, Siriji i Iranu, ranije i Iraku, da pokrenu vojnu operaciju u Iranu kako bi se teokratski i vojni krugovi našli suočeni s dvije bojišnice – na periferiji, s koje bi mogao krenuti pokret rušenja vlasti, i u centru, zračnim napadima na Teheran. No, irački Kurdi, koji su od presudne važnosti za pokretanje operacije, dvoje trebaju li se uključiti u akciju koja bi mogla završiti katastrofalno po Kurde ako režim opstane – tako je Saddam Hussein u Iraku, nakon što su ga istjerali iz Kuvajta 1991. godine, krvavo ugušio pobunu Kurda i šijita koji su se nadali vanjskoj pomoći koja nije došla.

Prijetnja stiže iz Bakua

Iako Kurdi u regiji ne djeluju jedinstveno, ipak uče na primjerima drugih pa ne vjeruju previše Trumpu, koji je sirijske natjerao da se podlože vlasti u Damasku iako im je obećavao – a i zaslužili su – autonomiju. Veća prijetnja možda dolazi iz Azerbajdžana, na čiji su teritorij pale dvije iranske besposadne letjelice, ozlijedivši četiri civila (najveća manjina u Iranu su Azeri, ima ih oko 20 posto).

Sigurnosna agencija u Bakuu tvrdi da je spriječila planirane napade koje je pripremila IRCG, navodno su planirali raznijeti naftovod Baku–Tbilisi–Ceyhan. Azeri i Iranci su šijiti, ali prva skupina prioritet daje etničkom pred religijskim identitetom.

U svom tom kaosu Trump nije zaboravio na Ukrajinu, opet optužujući predsjednika Volodimira Zelenskog da je odgovoran jer nema mira.

- Mislim da je Putin spreman postići dogovor, rekao je. Iako američka vojska traži pomoć Kijeva u borbi protiv iranskih besposadnih letjelica koje Rusija koristi u napadima na Ukrajinu. Još kad bi u Iranu postojao neki Putin.

(Jutarnji list)