Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je “dosad neviđeno” raspoređivanje ratne mornarice na Bliskom istoku kako bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, piše britanski The Telegraph.

Francuska će u regiju poslati osam fregata, dva amfibijska nosača helikoptera te svoj najveći i najvažniji ratni brod – nosač zrakoplova Charles de Gaulle.

„Naš je cilj zajamčiti slobodu plovidbe i sigurnost pomorskih ruta“, rekao je Macron tokom posjete vojnoj zrakoplovnoj bazi na Kipru.

Iranski napadi u Hormuškom tjesnacu gotovo su potpuno zaustavili prolazak tankera kroz taj ključni pomorski koridor kojim prolazi oko petine svjetske nafte, što je izazvalo snažan rast cijena energenata širom svijeta.

Očekuje se da će se francuski brodovi pridružiti američkim snagama koje pokušavaju ponovno otvoriti uski prolaz kroz koji teče velik dio svjetske opskrbe naftom.

Ozbiljni problemi Britanaca

U međuvremenu, kako iznosi The Telegraph, Velika Britanija suočava se s ozbiljnim problemima: London se muči poslati i jedan jedini ratni brod na Kipar, gdje je britanska vojna baza ranije ovog mjeseca pogođena dronom iranske proizvodnje.

Istodobno je Downing Street sugerirao da britanski premijer Keir Starmer možda ipak neće poslati jedini raspoloživi nosač zrakoplova na Bliski istok, iako je brod već bio u visokom stupnju pripravnosti.

Macron je u ponedjeljak objasnio francuski plan:

„Radimo na uspostavi isključivo odbrambene misije pomorske pratnje. Ona mora biti pripremljena zajedno s europskim i izvan-europskim državama, a cilj joj je da, čim prođe najintenzivnija faza sukoba, započne pratnja kontejnerskih brodova i tankera kako bi se postupno ponovno otvorio Hormuški tjesnac.

Naš je cilj zadržati strogo odbrambeni stav, stati uz sve zemlje koje su bile meta iranskih odmazdi, očuvati vjerodostojnost i pridonijeti smirivanju napetosti u regiji. Konačni cilj ostaje isti – sloboda plovidbe i sigurnost pomorskih putova.“

Macron je to izjavio nakon dolaska u vojnu zrakoplovnu bazu Pafos na Cipru, gdje je obećao potporu toj otočnoj državi. U simboličnoj demonstraciji europske odbrambene odlučnosti pridružili su mu se grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i kiparski predsjednik Nikos Christodoulides.

No na otoku koji je nekoć bio britanska kolonija i na kojem se i danas nalaze dvije ključne britanske vojne baze, jedan je izostanak bio posebno upadljiv – britanski.

Dolazak francuskog i grčkog čelnika podsjetio je da su Pariz i Atina reagirali brzo i poslali ratne brodove u pomoć Kipru nakon napada dronom na bazu RAF Akrotiri.

Britanski odgovor, u oštrom kontrastu, još uvijek kasni: razarač HMS Dragon, koji bi trebao biti britanski doprinos operaciji, još nije ni napustio Portsmouth.

Francuska fregata Languedoc već se nalazi u kiparskim vodama, dok je nosač zrakoplova Charles de Gaulle trenutno, prema dostupnim informacijama, raspoređen uz obalu Krete.

Macron, koji je kasnije u ponedjeljak trebao posjetiti taj nosač, dodao je:

„Ova mobilizacija francuske mornarice doista je bez presedana.“