CIJELI BALKAN JE ŠOKIRALA OVA VIJEST: Iran bi mogao napasti bazu mudžahedina u Albaniji; ali zašto baš Albaniju?

Osnovan 1965. godine, MEK se pojavio kao islamistički politički pokret sa socijalističkim sklonostima protiv vladavine šaha Mohameda Reze Pahlavija. Tokom 1970-ih provodio je oružane napade protiv monarhije i ciljao na američke interese u Iranu.

  • Regija

  • 10. Mar. 2026  10. Mar. 2026

  • 1

Usred rastućih napetosti na Bliskom istoku, pojedini mediji su već 2. marta objavili da Iran razmatra mogućnost napada na bazu Ashraf-3 u Manzëu u Albaniji, gdje se nalazi sjedište iranske opozicione organizacije poznate kao MEK (Narodni mudžahedini).

Pozivaju se na navodnu Telegram objavu službe Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u kojoj se navodi da bi moguće mete akcija mogle biti strukture koje Teheran smatra povezanim s neprijateljskim aktivnostima.

Izvori koje citiraju mediji tvrde da se, nakon nedavnih iranskih napada na ciljeve na Kipru, Iran ne ograničava na regiju kada cilja na svoje protivnike, već proširuje obim svojih operativnih sposobnosti izvan regije.

KO SU NARODNI MUDŽAHEDINI?

Utvrđeni kompleks u selu Manzë, blizu Tirane, dom je oko 3000 članova Organizacije narodnih mudžahedina Irana (MEK), što označava novo poglavlje u šest desetljeća dugoj historiji te kontroverzne organizacije.

Opozicioni pokret ima sjedište u Albaniji od 2013. godine, kada je vlada u Tirani pristala prihvatiti njegove članove na zahtjev Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda. Taj potez uslijedio je nakon godina nesigurnosti za kadrove grupe u Iraku, gdje su prethodno bili stacionirani.

Osnovan 1965. godine, MEK se pojavio kao islamistički politički pokret sa socijalističkim sklonostima protiv vladavine šaha Mohameda Reze Pahlavija. Tokom 1970-ih provodio je oružane napade protiv monarhije i ciljao na američke interese u Iranu.

Organizacija je isprva podržavala Ruhollaha Homeinija i Islamsku revoluciju 1978. – 1979. Međutim, odnosi s novim klerikalnim vodstvom brzo su se pogoršali. Grupa je zabranjena, a mnogi njeni članovi uhapšeni su ili pobjegli iz zemlje, dok se grupa preselila u egzil i nastavila opozicione aktivnosti iz inozemstva.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća, MEK se preselio u Irak, gdje je djelovao iz baza koje je osigurala vlada Saddama Husseina. Budući da su vojne operacije u iračko-iranskom ratu pokretane upravo iz tih baza, među mnogim Irancima to je produbilo ogorčenje prema MEK-u. 

Sjedinjene Države su 1997. godine označile MEK kao stranu terorističku organizaciju, navodeći njenu raniju umiješanost u nasilje. Međutim, nakon godina pravnog i političkog lobiranja, američki State Department uklonio je organizaciju sa svog popisa terorističkih organizacija 2012. godine, navodeći da se odrekla nasilja i sarađivala u zatvaranju svojih paravojnih kampova u Iraku.

MEK je ponovno privukao međunarodnu pozornost 2002. godine kada je javno otkrio postojanje prethodno neprijavljenog postrojenja za obogaćivanje uranija u Iranu, što je potaknulo veći globalni nadzor nad teheranskim nuklearnim programom.

Nakon pada Saddama Husseina 2003. godine, položaj organizacijeu Iraku postajao je sve nesigurniji. Pod pritiskom iračke vlade i zbog sigurnosnih razloga, njeni su se članovi postupno selili u inozemstvo, što je kulminiralo njihovim preseljenjem u Albaniju. 

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...