Slovenija se uoči parlamentarnih izbora iduće nedjelje nalazi u političkom trenutku koji mnogi analitičari opisuju jednim od najvažnijih od ulaska zemlje u EU 2004.

Hoće li mala, ali strateški važna država birati između nastavka liberalnog, proeuropskog modela ili povratka desnih populista koji su je, prema kritičarima, već jednom odveli put "hungarizacije".

Nije slučajno što se u Bruxellesu i europskim prijestolnicama na slovenske izbore gleda s neobičnom pažnjom.

Aktualna vlada premijera Roberta Goloba i njegove stranke Gibanje Svoboda od 2022. vlada u koaliciji sa Socijalnim demokratima i Ljevicom s udobnom većinom od 53 mjesta u 90-članomu parlamentu.

Golob je na izborima prije četiri godine postigao gotovo nevjerojatan rezultat - 34,5 posto glasova i 41 mandat, najveći broj mjesta što je ijedna stranka dobila od slovenskog osamostaljenja, ali je u međuvremenu potrošio velik dio tog kapitala.

Od prvih ministarskih ostavki u prosincu 2022. do niza skandala i smjena, Golobova vlada prolazila je kroz česte turbulencije, a koalicijski sukobi i neispunjena reformska obećanja u zdravstvu i javnoj upravi urušili su premijeru osobni rejting i ocjenu vladanja.

Nasuprot njemu stoji konzervativac Janez Janša, veteran slovenske politike i bivši premijer u tri mandata, koji bi želio postati šef vlade i četvrti put.

Taj nekadašnji liberalni disident sada se sve jasnije približava desnom populizmu, s čvrstim stavovima prema imigraciji i učestalim napadima na medije, povezujući se s Viktorom Orbánom i Robertom Ficom - što je Golobu omiljen argument u kampanji.

U razgovoru za Politico, premijer je svog protivnika izravno opisao kao egzistencijalnu prijetnju europskom projektu: "To je zapravo opasnost u kojoj se sada nalazimo", aludirajući na mogući savez Janše i Orbána koji bi, prema tom scenariju, zajedno radili na slabljenju EU iznutra.

Golob smanjuje zaostatak

Ankete uoči izbora govore u prilog SDS-u. Istraživanje Mediane iz februara 2026. smješta SDS na 30,9 posto, nasuprot 22,4 posto za Golobovu Svobodu, što je velik, ali ne i nepremostiv zaostatak.

Najnovije istraživanje za Delo objavljeno početkom ožujka bilježi, međutim, oporavak vladajuće stranke, koja je svela Janšinu prednost na nešto više od dva postotna boda.

Problem za lijevu i liberalnu stranu nije samo Janšina popularnost nego duboka fragmentacija prostora iza Svobode. Dok SDS sam dolazi do tridesetak posto, stranke lijevog centra uglavnom se kreću u jednoznamenkastim postocima, što koalicijsko formiranje čini složenijim i smanjuje ukupnu izbornu učinkovitost cijelog bloka.

Važnu ulogu u ovim izborima igra i sigurnosni incident koji je obilježio kampanju. U oktobru 2025. ubistvo Aleša Šutara, povezano s romskom zajednicom, potaknulo je vladu na hitno donošenje zakona kojim su lokalnoj policiji proširene ovlasti u pojedinim osjetljivim četvrtima.

Taj zakon kritizirala je i krajnja desnica, koja je vladi zamjerila nedovoljnu odlučnost, i Europski parlament, Vijeće Europe te Amnesty International, koji su upozorili da mjere nepotrebno stigmatiziraju već marginaliziranu manjinu. Taj paradoks - vlada koja je s obje strane napadnuta za isti zakon - ilustrira koliko je Golobova koalicija na ovim izborima politički stiješnjena.

Zdravstvo: Bolna tema

U Bruxellesu se ishod očekuje pomalo zabrinuto.

Predsjednica Renew Europe Valerie Hayer posjetila je u veljači Ljubljanu i poručila: "U trenutku kada populisti diljem Europe rade na slabljenju demokratskih institucija, Slovenija se ističe po tome što je odabrala drugačiji put i dokazala da taj put donosi rezultate. U Europi koja plovi nemirnim vodama, stabilno, centrističko i proeuropsko vodstvo demokratski je kapital koji Europa hitno treba."

Ekonomski kontekst je, za razliku od onoga što govori opozicija, mješovit, ali ne dramatičan.

BDP Slovenije rastao je prosječno 1,5 do 2,1 posto između 2023. i 2025., s projekcijama oko 2,3 posto za 2026. - umjereno, ali stabilno, uz oštar pad inflacije s 8,8 posto u 2022. na dva do tri posto.

Državni dug pao je s oko 73 posto BDP-a u 2022. na procijenjenih 65 posto. To je dovoljno za opozicijsku naraciju o vladi koja nije iskoristila mandat, ali ne i za dramatičnu priču o gospodarskom neuspjehu.

Ozbiljniji je problem zdravstvo, gdje kronični nedostatak medicinskog osoblja i dugi redovi čekanja postaju sve bolnija politička tema.

Niko neće sam formirati vladu

Zbog proporcionalnog izbornog sustava gotovo je sigurno da ni jedna opcija neće moći sama formirati vladu, što znači da će presudnu ulogu igrati koalicijski pregovori i ponašanje manjih stranaka koje balansiraju na pragu od 4 posto.

Prema PolitPro analizi trendova s početka ožujka, vladajući blok osvaja oko 46,7 posto mjesta, odnosno na rubu je parlamentarne većine od 46 mandata, a svaki postotak i svaka stranka koja prođe ili ne prođe prag mogu odlučiti o novoj vladi.

U posljednjim danima u kampanju se upleo i američko-izraelski udar na Iran koji je vlada osudila.

Ta geopolitička dimenzija nije bezazlena. Slovenija se nalazi na raskrižju srednje i jugoistočne Europe, a njezin glas unutar EU, posebice u trenutku dok Europa traži konsenzus o obrani, Ukrajini i demokratskim standardima, ima težinu koja nadilazi veličinu zemlje s dva milijuna stanovnika.

Upravo zato, dok Slovenci 22. marta dolaze na biračka mjesta, Bruxelles i europske prijestolnice prate svaki "exit poll" kao da je njihov vlastiti.