Kineski predsjednik Xi Jinping primio je u petak lidericu glavne tajvanske opozicione stranke, na rijetkom susretu na kojem su obje strane naglasile želju za mirom u Tajvanskom tjesnacu. Cheng Li-wun je prva predsjedavajuća Kuomintanga (KMT) koja posjećuje Kinu u posljednjih deset godina.

Peking je prekinuo komunikaciju visoke razine s Tajvanom 2016. godine , nakon što je predsjednica vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP) Tsai Ing-wen odbila prihvatiti koncepciju jedinstvene kineske nacije. DPP je jedna od stranaka koja je kritizirala posjet Cheng Li-wuna, optužujući je da je "podanica" Pekinga. Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i nije isključila mogućnost preuzimanja ovog samoupravnog otoka silom, izvijestio je BBC.

Susret u Velikom domu naroda

"Naši lideri se danas sastaju kako bismo zaštitili mir i stabilnost naše zajedničke domovine, unaprijedili mirni razvoj odnosa u Tajvanskom tjesnacu i omogućili budućim generacijama da zajedno dijele sjajnu i lijepu budućnost", izjavio je Xi na susretu u Velikom domu naroda u Pekingu u petak.

Dodao je da je Kina spremna jačati razmjenu i dijalog s različitim strankama, uključujući KMT — ali isključivo pod uvjetom suprotstavljanja tajvanskoj nezavisnosti. Xi je ponovio i da su stanovnici obje strane Tajvanskog tjesnaca Kinezi te da svi žele mir.

U odgovoru, Cheng je naveo da je "preporod kineskog naroda zajednička težnja naroda s obje strane Tjesnaca" i dodao da bi to bio "pozitivan doprinos svjetskom miru i napretku čovječanstva".

Konsenzus iz 1992. i pitanje tajvanske nezavisnosti

Na konferenciji za novinare nakon zatvorenog sastanka sa Xijem, Cheng je naglasio da mladi svake generacije moraju razumjeti kako je suprotstavljanje tajvanske nezavisnosti i čuvanje Konsenzusa iz 1992. put da se "izbjegne rat, spriječi tragedija, zajednički radi i gradi mir."

Konsenzus iz 1992. predstavlja dogovor između tada vladajućeg KMT-a i Komunističke partije Kine o postojanju "jedne Kine", uz prostor za različita tumačenja toga pojma. DPP dosljedno odbija ovaj konsenzus , tvrdeći da podriva tajvanski suverenitet.

KMT je tradicionalno održavao bliske veze s Kinom, mada analitičari ukazuju da Chengina želja za posjetom kontrastira s opreznim pristupom njezinih prethodnika prema odnosima u Tajvanskom tjesnacu.

Peking odbija formalni dijalog s tajvanskim predsjednikom Lai Ching-teom , kojeg je nazvao "separatistom". Lai je više puta potvrdio svoju opredijeljenost za održavanje statusa quo u Tajvanskom tjesnacu, no kineski dužnosnici i državni mediji neprestano ga napadaju, nazivajući ga "smutljivcem" i "ratnim huškačem".

Većina Tajvanaca smatra da žive u suvernoj državi. Ipak, mnogi preferiraju zadržavanje postojećeg statusa quo — ni ujedinjenje s Kinom ni formalno proglašenje nezavisnosti.