Kako prenosi The Guardian, Donald Trump izazvao je talas kritika u nedjelju nakon što je sugerisao da su napori SAD da zaštite Ormuski prolaz nepotrebni – i da „možda uopšte ne bismo trebali biti tamo” jer njegova zemlja ima dovoljno sopstvene nafte. Predsjednik je dao ovaj kontradiktorni komentar novinarima u avionu Air Force One nakon što je apelovao na evropske i NATO saveznike da uđu u rat u Iranu kako bi pomogli SAD-u da osiguraju prolaz usred najvećeg poremećaja u snabdijevanju naftom u historiji.

„Zapravo, zahtijevam da ove zemlje dođu i zaštite sopstvenu teritoriju – jer to jeste njihova teritorija”, rekao je on. „Trebalo bi da dođu i pomognu nam da je zaštitimo. Mogli biste iznijeti argument da možda uopšte ne bismo trebali biti tamo, jer nam to nije potrebno. Imamo mnogo nafte. Mi smo proizvođač broj jedan bilo gdje u svijetu, i to duplo više od ostalih.”

Kritike i proturječnosti

Donald Trump je dobio kritike u ranim fazama tronedjeljnog rata SAD-a i Izraela u Iranu zbog neuspjeha da iznese jasne razloge za pokretanje vojnih udara. Od tada je dao niz antitezičnih izjava, uključujući i poruku Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je nazvao „nekadašnjim velikim saveznikom”, da njihova pomoć nije potrebna u operaciji Operation Epic Fury. Njegov komentar u nedjelju naišao je na slično preispitivanje u trenutnoj reakciji na društvenim mrežama od strane kritičara koji su ga optužili za pokretanje nepotrebnog rata – a zatim za zahtijevanje od drugih da uskoče i pomognu mu da ga okonča.

Jedna objava odnosila se na porodice 13 pripadnika američke vojske koji su poginuli u sukobu do nedjelje – i kako bi oni mogli reagovati na predsjednikovu sugestiju da SAD „uopšte ne bi trebale biti tamo”. Rođak narednika Tyler Simons, jednog od šestorice vazduhoplovaca koji su poginuli kada se američki tanker za dopunu goriva srušio prošle sedmice, rekao je za filijalu ABC News-a u Ohaju, WCMH, da porodica preživljava „najgoru noćnu moru koju možemo zamisliti”. Stephen Douglas je u intervjuu prije komentara koje je dao Donald Trump naglasio kako je ovo moglo biti spriječeno, dodavši da nisu trebali biti u ovom ratu jer je on nečuven.

Međunarodni pritisak i odbijanja

Donald Trump je govorio istog dana kada je preokrenuo svoj raniji stav o vanjskoj pomoći i pojačao pritisak na niz drugih zemalja da se uključe u odbranu prolaza. Australija, Francuska i Japan su među zemljama koje su jasno poručile da nemaju planove za slanje svojih ratnih brodova u to područje. Istovremeno, britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da radi sa evropskim saveznicima na izvodljivom planu za ponovno otvaranje prolaza, ali je odlučno insistirao da zemlja neće biti uvučena u širi rat. Dodatni otpor pružio je i Xavier Bettel, zamjenik premijera Luksemburga, koji je poručio da njegova zemlja nipošto neće popustiti pred ucjenama koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država.

Tokom neformalnog razgovora sa novinarima u nedjelju, dok se predsjednik vraćao u Vašington nakon vikenda u Mar-a-Lago, Donald Trump je sugerisao da su napori SAD-a da osiguraju prolaz zapravo u korist drugih zemalja. „To je skoro kao da to radimo iz navike, ali to radimo i zbog nekih veoma dobrih saveznika koje imamo na Bliskom istoku”, rekao je on.

Prijetnje NATO-u i Kini

Donald Trump je izjavio da razgovara sa brojnim zemljama za koje vjeruje da će pomoći, ali ih nije poimenično identifikovao, mada je u ranijoj objavi naveo da se nada učešću Kine, Francuske, Japana, Južne Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva. U intervjuu za Financial Times u nedjelju, njegov ton je postao primjetno prijeteći, uz upozorenje da se NATO suočava sa veoma lošom budućnošću ako ne pomogne SAD-u u zaštiti prolaza od iranskih napada. Takođe je otvoreno rekao listu da bi mogao odložiti put na samit sa kineskim predsjednikom Xi Jinping dok ne sazna da li će Kina, kao saveznik Irana, pružiti traženu pomoć.