Donald Trump upozorio je da NATO čeka "vrlo loša" budućnost ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, šaljući oštru poruku evropskim zemljama da se pridruže njegovim ratnim naporima u Iranu. Poruka iz intervjua za Financial Times stigla je u trenutku kada Japan, Australija i Kina redom odbijaju zahtjeve Washingtona za vojnim angažmanom, piše zagrebački Jutarnji list.

Trump je agresiju na Iran pokrenuo u dogovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, ne obavijestivši nijednog evropskog ili azijskog saveznika – a sada traži pomoć jednih i drugih. Europa, odnosno evropske članice NATO-a i Kanada, dobila je novu priliku da mu, kao u slučaju Grenlanda, pokaže da je savezništvo dvosmjerno i zasniva se na uzajamnom uvažavanju interesa. Vrijedi prisjetiti se 2003. godine, kada su Njemačka i Francuska odbile poziv SAD-a da se pridruže invaziji na Irak – Turska je tada odbacila i zahtjev da se njenu teritoriju iskoristi za napad sa sjevera.

Saveznici redom odbijaju Trumpa

"Japan trenutno ne planira rasporediti plovila kako bi pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku", rekla je premijerka Sanae Takaichi u ponedjeljak, uoči planiranog susreta s Trumpom u četvrtak. "Australija neće slati ratne brodove kako bi pomogla u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca", potvrdila je visoka australska zvaničnica istog dana. Kina se nije ni udostojala direktnog odgovora – glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian odgovorio je samo pozivom na prekid sukoba koji šteti trgovini energentima i robom. Ni Trumpova prijetnja odgodom posjeta Kini planiranog 31. marta nije promijenila stav Pekinga.

Trump tvrdi da Evropa i Kina ovise o nafti iz Zaljeva, za razliku od SAD-a. Podaci, međutim, govore drugačije: Evropa tim putem dobiva oko 7 posto uvezene nafte, što se može namiriti alternativnim izvorima, dok SAD uvozi tim smjerom oko pola nafte iz morskog uvoza. Veći je problem rast cijena nafte i plina na svjetskim tržištima kao posljedica agresije SAD-a i Izraela na Iran, što se preliva i na cijene goriva američkim potrošačima i prijeti rastom inflacije.

EU traži diplomatski model

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas predložila je u ponedjeljak, prije sastanka Vijeća ministara, da bi se u Hormuzu mogao uspostaviti mehanizam poput modela izvoza žita iz Ukrajine 2022. godine pod okriljem UN-a. Osim nafte, veliki izazov predstavlja i izvoz gnojiva. "Ne bude li gnojiva ove godine, sljedeće će nedostajati hrane", upozorila je Kallas. Razmatrala se i opcija proširenja operacije Aspides – uspostavljene radi zaštite brodova u Crvenom moru od napada jemenskih hutija – prema Hormuzu, ali Njemačka se tome protivi, a entuzijazma nema ni kod ostalih članica EU-a. Francuska pristaje na operaciju, ali tek nakon završetka sukoba.

Trumpova poruka saveznicima otkriva suštinsko nerazumijevanje NATO-a kao organizacije. "Imamo nešto što se zove NATO. Bili smo vrlo ljubazni. Nismo morali pomagati Ukrajini. Sad ćemo vidjeti hoće li oni pomoći nama. Već dugo pričam da ćemo biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas", rekao je Trump. Ruska agresija na Ukrajinu predstavljala je neposrednu opasnost po članice NATO-a koje s njom graniče – Hormuz je izvan geografskog prostora djelovanja Organizacije i ni na koji način nije usporediv s tim scenarijem. Trumpov poziv Kini da pomogne u deblokadi tjesnaca ujedno je i neizravna potvrda da napad na Iran nije bio osmišljen kao sredstvo pritiska na Peking – što, kako analitičari primjećuju, čini njegovu politiku još kontradiktorijom.