Evropa želi da američki predsjednik Donald Trump što prije okonča rat u Iranu, ali on zauzvrat traži evropsku pomoć u rješavanju jedinog problema koji bi ga na to mogao i natjerati – iranske blokade Hormuškog tjesnaca. Trump je pozvao Evropu da pošalje brodove i vojne snage kako bi pomogli u deblokadi ključnog pomorskog prolaza, ali evropski zvaničnici imaju dugačak spisak razloga, javnih i prešutnih, zašto to odbijaju.

Rat koji Evropa nije htjela

SAD i Izrael pokrenuli su prve napade na Iran krajem prošlog mjeseca bez ikakvih konsultacija sa saveznicima u Evropi. Za razliku od rata u Iraku prije dvije decenije, nije bilo pokušaja okupljanja "koalicije voljnih" niti stvaranja međunarodnog opravdanja za vojnu akciju.

Tokom prvih sedmica sukoba činilo se da Trump od Evrope traži samo korištenje vojnih baza. Njemačka je odmah pristala, Velika Britanija s oklijevanjem i ne u potpunosti, dok je Španija odbila.

Međutim, nakon što su iranski napadi u Hormuškom tjesnacu izazvali nagli rast cijena nafte, Trump je zatražio znatno veću pomoć, ne nudeći pritom nikakav plan, rok za završetak sukoba ni međunarodno pravno pokriće.

"Sjedinjene Države i Izrael nisu se s nama savjetovale uoči ovog rata. O Iranu nikada nije donesena zajednička odluka", izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz. "Stoga se uopće ne postavlja pitanje njemačkog vojnog doprinosa. Nećemo učestvovati."

To nije zadatak NATO-a

Predsjednik Trump pozvao se na transatlantski sigurnosni savez, koji obavezuje članice da pomognu Americi u slučaju napada, te je prozvao evropske saveznike što se ne odazivaju. "Četrdeset godina vas štitimo, a vi ne želite učestvovati", poručio im je u ponedjeljak.

Evropski zvaničnici na to odgovaraju da NATO ne funkcioniše na taj način. Savez se tradicionalno ne upliće u sukobe na Bliskom istoku niti u preventivne napade svojih članica. Obaveze iz Člana 5. odnose se isključivo na zajedničku odbranu u slučaju napada na jednu od članica, a aktivirane su samo jednom u historiji – nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Kancelar Merz u ponedjeljak je naglasio da je NATO "odbrambeni savez". Mark Rutte, glavni sekretar saveza i Trumpov saveznik, nedugo nakon početka rata izjavio je za agenciju Reuters: "Jasno je da NATO kao organizacija ovdje nije uključen. Saveznici pružaju ključnu podršku koja omogućava djelovanje."

Sumnja u uspjeh operacije

Plovidba Hormuškim tjesnacem izuzetno je nesigurna jer čak i jedan naoružani iranski gliser može onesposobiti tanker s naftom. Američka mornarica sama nije uspjela otkloniti tu prijetnju, a neki evropski lideri ove sedmice su izjavili kako ne vide na koji bi način njihove mornarice mogle promijeniti situaciju.

Rast globalnih cijena nafte uzrokovan iranskim djelovanjem pogađa vozače i potrošače širom Evrope i SAD-a. Evropski lideri po svaku cijenu žele sniziti te cijene, a svjesni su da to želi i Trump.

Visoki evropski zvaničnici u nezvaničnim razgovorima ističu kako se čini da na Trumpove odluke najviše utiču finansijska tržišta i američko javno mnijenje, a blokada Hormuškog tjesnaca pogađa i jedno i drugo.

Predsjednik Trump ne želi ući u kongresne izbore s visokim cijenama goriva za koje bi američki birači krivili njegov rat. Ta računica mogla bi biti najbolji adut evropskih lidera da uvjere Trumpa da okonča rat prije nego što se on pretvori u njihov najgori scenario: ekonomski uništen i politički nestabilan Iran koji bi mogao pokrenuti novi talas od miliona izbjeglica prema Evropi.