Bol u području rebara česta je tegoba koja može imati različite uzroke, od bezazlenih upala do ozbiljnih ozljeda. Iako mnogi takvu bol povezuju isključivo s prijelomima, stručnjaci upozoravaju da iza nje mogu stajati i druga stanja koja ponekad imitiraju i srčane tegobe.

Rebra su, kako objašnjavaju liječnici, među najizloženijim kostima u tijelu.

-Rebra su jedne od najozljeđivanijih kostiju jer nisu jako zaštićena. Namijenjena su da štite organe, ali sama po sebi nemaju debeli mišićni pokrov, osobito u srednjem dijelu. Upravo su ta srednja rebra, od šestog do osmog, najčešće ozlijeđena, pojasnio je za HRT Miroslav Smiljanić, dr. med., specijalist opće kirurgije i subspecijalist traumatologije.

Dodaje kako prijelomi rebara mogu biti izrazito bolni zbog njihove građe.

- U svakom rebru nalazi se arterija, vena i interkostalni živac. Kod ozljede taj je živac gotovo uvijek zahvaćen, zbog čega su bolovi izrazito jaki. Oni se dodatno pojačavaju kod serijskih prijeloma, kada je ozlijeđeno više rebara jedno ispod drugog, rekao je.

Kako prepoznati ozljedu rebara?

Najčešći znakovi uključuju jaku bol na mjestu udarca, ali i poteškoće s disanjem.

- Prisutna je intenzivna bol na mjestu ozljede, a samokliničkim pregledom može se osjetiti i pomicanje rebara. Može se javiti otežano disanje i nemogućnost dubokog udaha, što može upućivati na pneumotoraks – stanje u kojem zrak ulazi između plućnih ovojnica i zahtjeva hitnu intervenciju, upozorio je Smiljanić.

U takvim slučajevima, naglašava, potrebna je brza medicinska pomoć kako bi se spriječile ozbiljnije komplikacije.

Većina prijeloma liječi se bez operacije

Iako zvuče ozbiljno, većina prijeloma rebara ne zahtijeva kirurški zahvat.

- Kirurška intervencija rezervirana je za slučajeve s komplikacijama, primjerice kada su ozlijeđeni unutarnji organi ili dolazi do krvarenja. Više od 90 posto prijeloma rebara liječi se konzervativno, istaknuo je Smiljanić.

Za razliku od drugih prijeloma, rebra se najčešće ne imobiliziraju.

- Rebra se ne stavljaju u gips jer je potrebno omogućiti normalno disanje. Ako se disanje ne potiče, može doći do komplikacija poput upale pluća ili nakupljanja tekućine, dodao je.

Bol koja može zavarati

Zanimljivo je da bol u rebrima ponekad može nalikovati na srčane tegobe.

- Rebra mogu imitirati bolove poput angine pectoris ili čak srčanog udara, osobito kod stanja koje se naziva kostohondritis – upale spojeva rebara i prsne kosti, objasnio je Smiljanić.

Ipak, postoji nekoliko važnih razlika.

- Kod kostohondritisa bol se pojačava pokretima i na dodir, dok se kod infarkta bol ne mijenja pritiskom. Također, infarkt je često praćen simptomima poput mučnine, otežanog disanja ili promjena tlaka, što ovdje obično izostaje, rekao je.

Takva se upala često javlja nakon naglih fizičkih aktivnosti ili dugotrajnog nepravilnog držanja.

- Može nastati nakon aktivnosti na koju nismo navikli, poput pranja prozora ili dugotrajnog rada za računalom u pogrbljenom položaju, dodao je.

Važnost pravilnog disanja i kretanja

Kod bolova u rebrima, osobito nakon ozljede, važno je pravilno disati i kretati se kako bi se spriječile komplikacije.

Fizioterapeut Siniša Poznić ističe važnost dijafragmalnog disanja koje pomaže održati funkciju pluća i smanjiti rizik od komplikacija.

Također, savjetuje oprez pri ustajanju iz ležećeg položaja.

- Iz ležećeg položaja najbolje se okrenuti na stranu gdje nema prijeloma, pomoći si rukom i spustiti noge. Važno je pritom aktivirati trbušne mišiće kako bi se stabilizirao trup i smanjilo pomicanje ozlijeđenog dijela, pojasnio je.