Tokom prošle godine je formirano ukupno 1.877 predmeta povezanih sa nasiljem u porodici ili u porodičnoj zajednici, pokazuju podaci iz drugog Izvještaja o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23.

To nam govori da se Crna Gora suočava sa ogromnim porastom prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a izvršna direktorica NVO Sistem, Neda Radović, za RTCG ističe da ovi podaci moraju probuditi ne samo institucije, već i cijelo društvo.

Poređenja radi, u krivičnom postupku je evidentiran porast od 24,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je u prekršajnom postupku situacija još drastičnija, broj zahtjeva porastao je čak 8,22 puta (sa 71 u 2024. na 584 u 2025. godini). Na kraju 2025. godine evidentirano je 8.282 neriješenih starih predmeta, što je porast u odnosu na prethodni period zbog velikog broja predmeta prenijetih iz 2024. godine. Konstatuje se da je broj neriješenih predmeta u 2025. godini porastao, zbog većeg broja neriješenih predmeta koji su prenijeti iz 2024. godine.

Nasilje nije dovoljno sankcionisano

"Veliki broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici predstavlja ozbiljan sistemski alarm. Ovaj podatak, sa jedne strane, ukazuje na to da su žene danas ohrabrenije, informisanije i osnaženije da prepoznaju nasilje i da ga prijave, što je važan iskorak u odnosu na raniji period kada je nasilje često bilo prikrivano kroz 'porodične vrijednosti', tradiciju ili transgeneracijske obrasce trpljenja", navodi Radović.

Međutim, upozorava da visoka brojka ne znači nužno da nasilja ima više, već da se ono više prijavljuje, ali i dalje nedovoljno tretira.

"Na terenu i dalje bilježimo značajan broj neprijavljenih slučajeva, upravo zbog nedovoljnog povjerenja u institucije sistema. Smatramo da nasilja nije nužno više nego ranije, ali je danas vidljivije, a i dalje, međutim, nedovoljno sankcionisano i adekvatno tretirano", objašnjava ona.

Izvještaj otkriva zabrinjavajuću praksu u postupanju ako uzmemo u obzir podatak da čak 15 odsto slučajeva nije ni bilo kvalifikovano do momenta dostavljanja izvještaja.

Za Radović je to jasan pokazatelj propusta.

"Nekvalifikovanje djela često znači blaže sankcije ili izostanak adekvatnih mjera, čime se šalje poruka nekažnjivosti i dodatno obeshrabruju žrtve. Nedopustivo je da se nasilje u porodici sankcioniše kroz prekršajne postupke. Takav pristup ne samo da umanjuje težinu djela, već dodatno utiče na psihološko stanje žrtve i istovremeno može djelovati kao ohrabrenje za počinioce. U praksi smo više puta svjedočili situacijama u kojima je nasilje tretirano kao prekršaj, da bi kasnije eskaliralo u najteže oblike, uključujući i femicid", upozorava direktorica NVO Sistem.

Statistika pokazuje da je u 2025. godini podnijeto ukupno 692 optuženja u krivičnom postupku, dok je protiv 462 lica odbačena krivična prijava

Komentarišući ovaj izvještaj Radović ocjenjuje da se kaznena politika mora hitno mijenjati.

"Kaznena politika mora biti stroža i dosljedno primijenjena. Ne smijemo zanemariti činjenicu da u sistemu odlučuju ljudi, te da nedovoljna senzibilisanost i razumijevanje rodno zasnovanog nasilja mogu dovesti do pogrešne kvalifikacije djela i neadekvatnog postupanja. Smatramo da je neophodno hitno unaprijediti praksu, jasno definisati femicid kao posebno krivično djelo i obezbijediti da se nasilje dosljedno tretira kroz krivično-pravni okvir", naglašava Radović.

Kao važan korak u ovom pravcu, Vrhovni sud je u decembru 2025. godine donio nove smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Djeca kao "tihi svjedoci"

Izvještaj pokazuje da je tokom 2025. godine procesuirano i 28 maloljetnika zbog nasilja u porodici, a Radović upozorava na dugoročne posljedice po najmlađe.

"Poseban fokus mora biti na djeci koja odrastaju u porodicama gdje je prisutno nasilje. Ona su često tihi svjedoci i sekundarne žrtve, ali i u riziku da kasnije reprodukuju iste obrasce ponašanja. Ukoliko želimo društvo bez nasilja, moramo se ozbiljnije baviti porodicama u krizi", kazala je ona.

Dodaje da institucije moraju vjerovati žrtvama te da je upravo žrtva ta koja najčešće najbolje poznaje svog nasilnika.

"U momentu kada izrazi strah za svoju bezbjednost, institucije su dužne da reaguju pravovremeno, ozbiljno i bez umanjivanja rizika", kategorična je Radović.

Prema izvještaju, 86 odsto žrtava je saslušano u roku od 48 sati, ali Radović podvlači da se represivne mjere moraju pratiti i rehabilitacijom počinilaca kako bi se spriječio povratak nasilju.

NVO Sistem posjeduje licencu za pružanje usluge smještaja – skloništa za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

"Želimo jasno poručiti da su vrata našeg servisa otvorena za svaku ženu i svaku osobu koja trpi nasilje. Na raspolaganju su im bezbjedan smještaj, stručna psihosocijalna podrška i pomoć. Niko ne mora da prolazi kroz nasilje sam i važno je da svaka osoba zna da postoji mjesto gdje može potražiti zaštitu, razumijevanje i podršku", zaključuje Radović.

U izvještaju su uočeni i problemi koji se odnose na prostorne kapacitete, pa je istaknuto da iako su sredstva od 500.000 eura bila opredijeljena, pitanje smještaja Suda za prekršaje u Budvi (odjeljenje u Kotoru) i dalje nije riješeno, dok Viši sud u Podgorici i dalje radi u neadekvatnim uslovima.