Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je pustio na slobodu 250 političkih zatvorenika, najviše do sada, u zamjenu za daljnje ublažavanje američkih sankcija, saopćila je američka ambasada u susjednoj Litvi.

To je dio procesa pregovora u kojima Lukašenko nastoji normalizirati odnose s Washingtonom nakon godina izolacije i sankcija, u zamjenu za ublažavanje represije u bivšoj sovjetskoj državi kojom vlada od 1994. godine.

Bjeloruska organizacija za ljudska prava Viasna objavila je kako se u zemlji nalazi više od 1100 političkih zatvorenika.

Među oslobođenima je i Marfa Rabkova, koordinatorica volonterske mreže Viasne, koja je uhapšena u septembru 2020. godine i služila je kaznu od 14 godina i devet mjeseci zatvora zbog „ekstremizma“ i drugih optužbi koje je negirala. Njeze pristaše navode kako je u zatvoru imala ozbiljnih zdravstvenih problema.

Blogeri, aktivisti, novinari i demonstranti također su među puštenima nakon razgovora u bjeloruskom glavnom gradu Minsku između Lukašenka i Johna Colea, izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Cole je za Reuters rekao kako očekuje da će svi preostali politički zatvorenici biti oslobođeni do kraja ove godine.

Ako se to dogodi, SAD će ukinuti sve sankcije uvedene Bjelorusiji zbog gušenja protesta 2020. godine, rekao je.

Lukašenku je u četvrtak poručeno da prestane s uhićenjima novih političkih zatvorenika.

"Nadamo se da smo mu ostavili dojam kako takvo ponašanje nije prihvatljivo", rekao je Cole

Ublažavanje sankcija i moguća posjeta SAD-u

Lukašenko je bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i podržao je rusku invaziju na Ukrajinu, iako tamo nije slao bjeloruske snage.

SAD je objavio kako je pristao ukinuti sankcije dvjema bjeloruskim bankama i ministarstvu finansija, ali je Lukašenku jasno dao do znanja kako to ne smije olakšati druge oblike izbjegavanja sankcija niti pružanje podrške ruskim ratnim naporima u Ukrajini.

Cole je ranije rekao kako bi Lukašenko uskoro mogao posjetiti Sjedinjene Američke Države, što bi bio značajan pomak za dugogodišnjeg autoritarnog vođu nakon što je godinama bio smatran izopćenikom zbog kršenja ljudskih prava i potpore Putinu u ratu.

SAD je dao naslutiti kako vidi vrijednost u održavanju odnosa s njim, s obzirom na njegove bliske veze s Putinom, navodeći kako je ponudio korisne savjete o okončanju četverogodišnjeg sukoba.

Najviše puštenih do sada

Prethodni razgovori između Colea i Lukašenka rezultirali su puštanjem desetaka političkih zatvorenika prošlog septembra te još 123 u decembru, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog te opozicione političare Mariju Kolesnikovu i Viktara Babariku.

SAD je tada odgovorio ukidanjem sankcija na bjelorusku potašu – sastojak gnojiva i glavni izvor izvoznih prihoda za zemlju od devet miliona stanovnika koja graniči s Rusijom, Ukrajinom i tri članice NATO-a.

Glasnogovornik američke ambasade rekao je kako se 15 oslobođenih zatvorenika prebacuje u Litvu, dok ostali ostaju u Bjelorusiji.

Mnogi od onih koji su pušteni u prethodnim valovima bili su prisiljeni odmah napustiti zemlju.

Tužitelji Međunarodnog kaznenog suda (ICC) rekli su 12. marta kako istražuju te deportacije kao moguće zločine protiv čovječnosti.

"Bili su to prilično napeti pregovori tokom posljednjih nekoliko mjeseci kako bi ti ljudi ostali u svojoj domovini", rekao je Cole za Reuters.

"Riječ je o ljudima koji su bili optuženi za manja kaznena djela", dodao je.

Aktivist za ljudska prava Valjancin Stefanovič, kojem se sudilo zajedno s Bjaljackim, bio je među puštenima u četvrtak. Pušten je i Mikalaj Kuljašou, carinski službenik koji je pomagao ljudima prijeći granicu s Litvom kako bi izbjegli hapšenje.

Opoziciona liderka u egzilu Svjatlana Tihanovskaja ocijenila je puštanje zatvorenika "trenutkom velikog olakšanja i nade“, izrazivši zahvalnost Trumpu i Coleu.

"Ali moramo biti jasni: mnogi su i dalje iza rešetaka. Naš cilj ostaje nepromijenjen – osloboditi ih sve i konačno okončati represiju", istaknula je u saopćenju.