Potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.400 KM, što je cifra koju prosječna porodica sve teže prati. Ipak, tu nije kraj, jer stručnjaci upozoravaju da će poskupljenje goriva dovesti do lančanog rasta cijena.

Najviše novca troši se na hranu, a da je situacija teška upozoravaju i oni koji hranu proizvode, jer su ove godine suočeni sa nikad višim troškovima.

Procjene nisu optimistične

Kesa sve manja, a košta sve više. Tek je mart, a procjene za ovu godinu nisu nimalo optimistične. Zbog poskupljenja goriva, sjetva nikad skuplja, a skuplja proizvodnja znači skuplja hrana, kažu oni koji hranu proizvode.

“Godina će biti skupa. Ove godine možda će se i posijati a dogodine daj Bože da svi posiju, posijaće oni malo jači, strašno je skupo, sjeme je skupo, đubre je skupo”, kaže Ljiljana Lazić, proizvođač povrća.

“Najveći troškovi izražavaju se u gorivu. Đubrivo je skuplje svakih par dana pošto selektivno nabavljamo, pri svakoj kupovini cijena raste, ali gorivo je nešto što je najviše poraslo”, ističe Miodrag Lazić, proizvođač i prerađivač povrća.

Najviše se troši na hranu

Potrošačka korpa prosječne porodice dostigla je iznos od gotovo 3.400 KM, a najviše se troši upravo na hranu.

Proizvođači i krajnji potrošači, oni na početku i oni na kraju lanca, trpe najveće posljedice globalnih dešavanja.

“Obično cijene povrća rjeđe prate rast cijena goriva. U marketima cijena će biti sigurno veća nego na pijacama, kao što smo navikli do sada od proizvođača cijena koja ode na police je sigurno duplo veća”, kaže Lazić.

Nadležni odredili marže

Kao odgovor na novonastalu situaciju, nadležni su odredili marže u prometu određenih proizvoda.

Bosna i Hercegovina uvozi oko 80% hrane koju konzumira, što nas čini izuzetno ranjivim na globalne poremećaje. Da će građani platiti cijenu globalnih kriza, već je poznato, ali kolika će ona biti kada se crta podvuče?