Teheran je optužio Veliku Britaniju za učestvovanje u „agresiji“ nakon što je omogućila američkim snagama korištenje britanskih vojnih baza za zračne napade na Iran.

Američki bombarderi polijetali su iz baze RAF Fairford u Gloucestershireu za, kako tvrdi britanska vlada, „odbrambene“ misije, uključujući gađanje iranskih raketnih položaja koji predstavljaju prijetnju državama Perzijskog zaljeva, gdje se i dalje nalazi gotovo 200.000 britanskih državljana.

Međutim, vlasti u Teheranu, čiji pojedini zvaničnici Veliku Britaniju nazivaju „Malim Sotonom“ zbog podrške Sjedinjenim Američkim Državama, oštro su osudile poteze vlade premijera Keira Starmera.

U telefonskom razgovoru s britanskom ministricom vanjskih poslova Yvette Cooper, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da korištenje britanskih baza od strane američkih snaga predstavlja direktno učestvovanje u „agresiji“.

„Ove akcije će se nesumnjivo smatrati sudjelovanjem u agresiji i ostat će zabilježene u historiji bilateralnih odnosa“, upozorio je Araghchi, dodajući da Iran zadržava „neotuđivo pravo da brani svoj suverenitet i nezavisnost“.

U jeku upozorenja da bi se Sjedinjene Američke Države mogle dodatno uvući u sukob, britanska ministrica Emma Reynolds branila je poziciju Londona.

„Naše baze koriste se isključivo u odbrambene svrhe“, izjavila je za Sky News, naglašavajući da saveznici djeluju kako bi zaštitili svoje građane u regiji.

Dodala je i da ne prihvata iranske optužbe, ističući da iznosi zvanični stav britanske vlade.

U međuvremenu, rat između Izraela i Irana dodatno je eskalirao. Obje strane u petak su izvele nove napade. Izrael je saopćio da je gađao „infrastrukturu iranskog režima“ u Teheranu, dok je Iran odgovorio ispaljivanjem raketa prema izraelskim ciljevima, aktivirajući sirene za zračnu uzbunu u Tel Avivu.

Napadi su se proširili i na zemlje Zaljeva, uključujući Bahrein, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate, koje su prijavile napade dronovima i raketama.

Sukob je već odnio hiljade života, destabilizirao širu regiju i izazvao ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energije. Cijene nafte su ove sedmice premašile 113 dolara po barelu, što se već odražava na rast troškova goriva i grijanja u Evropi, uključujući i Veliku Britaniju.

Britanska vlada razmatra produženje zamrzavanja trošarina na gorivo kako bi ublažila udar na građane.

Istovremeno, Sjedinjene Američke Države i saveznici pokušavaju osigurati siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte.

Predsjednik Donald Trump kritikovao je saveznike zbog opreznog pristupa i poručio da Izrael neće ponavljati napade na ključnu energetsku infrastrukturu u Iranu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, međutim, izjavio je da je Izrael djelovao samostalno u napadu na plinsko polje Južni Pars.