Dok se geopolitička situacija na Bliskom istoku usijava, ekonomska predviđanja sugerišu da bi najveći dobitnik potencijalnog rata u Iranu mogla biti Rusija. Prema pisanju uglednog njemačkog lista Der Spiegel, rast cijena energenata izazvan nestabilnošću mogao bi direktno napuniti ruski budžet do nevjerovatnih 250 milijardi dolara.

Energetski šok i ruska riznica

Glavni pokretač ovih prihoda bio bi drastičan skok cijena nafte i gasa na globalnom tržištu. U slučaju dugotrajnog konflikta u Iranu, opskrba energentima bi postala kritično ugrožena, što bi Moskvu stavilo u poziciju glavnog alternativnog opskrbljivača. Analitičari procjenjuju:

Ekstremni rast izvoza: Prihodi od izvoza mogli bi porasti za stotine milijardi dolara iznad planiranih budžetskih okvira.

Stabilnost rublje: Ogroman priliv deviza omogućio bi Kremlju dodatno finansiranje domaće privrede i vojnih potreba.

L’AntiDiplomatico: Putin u najjačoj poziciji u posljednjih nekoliko godina

Italijanski portal L’AntiDiplomatico ide korak dalje, tvrdeći da je Vladimir Putin trenutno u "boljoj geopolitičkoj poziciji nego u posljednjih nekoliko godina". Dok zapadne sile pokušavaju balansirati između podrške Izraelu i obuzdavanja Irana, Rusija koristi ovaj vakuum za jačanje svog uticaja na svjetskoj sceni.

"Evropa se sve dublje utapa u energetsku krizu, što direktno utiče na političke prioritete," navodi se u članku.

Slabljenje podrške Ukrajini?

Jedan od najznačajnijih zaključaka analize jeste slabljenje evropskog fokusa na sukob u Ukrajini. Kako energetska kriza kuca na vrata evropskih domaćinstava i industrije, podrška Kijevu bi mogla pasti u drugi plan. Prema autorima, evropske zemlje će biti prisiljene birati između skupe energetske solidarnosti i unutrašnje socijalne stabilnosti, što Putinu daje stratešku prednost u pregovorima.

Dok se svijet fokusira na Teheran, ekonomske i političke posljedice se osjete u Moskvi i Briselu. Pitanje je samo – koliko dugo Evropa može izdržati pritisak visokih cijena dok Rusija profitira iz sjene bliskoistočnog sukoba?