Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), upozorio je kako je energetska kriza „iznimno ozbiljna“ te da se globalna ekonomija suočava s „velikom, doista velikom prijetnjom“.

Situacija je, kako kaže, teža nego tokom dviju uzastopnih naftnih kriza 1973. i 1979. godine – kada je svijet gubio oko 10 miliona barela nafte dnevno – kao i od kolapsa plinskog tržišta nakon ruske invazije na Ukrajinu.

„I ne radi se samo o nafti i plinu – prekinute su i neke od ključnih arterija globalne ekonomije, poput petrokemije, gnojiva, sumpora ili helija. Njihova je trgovina praktički stala, što će imati ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju“, rekao je Birol u ponedjeljak u National Press Clubu Australije, javlja CNN.

Azija je, dodaje, na prvoj liniji ove krize zbog svoje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu – strateški presudnom pomorskom prolazu koji je Iran de facto zatvorio.

„Najvažnije i jedino pravo rješenje ovog problema je ponovno otvaranje trgovine kroz Hormuz“, poručio je Birol.

Moguće i mjere racionalizacije i restrikcije?

Čelnik IEA-e istaknuo je kako agencija pregovara s državama poput Kanade i Meksika kako bi povećale proizvodnju nafte i ubrzale njezino plasiranje na globalno tržište.

„Raspolažemo zalihama i potičemo zemlje s rafinerijskim kapacitetima da djeluju brže nego inače“, rekao je.

Iranski raketni napadi paralizirali su izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara, a iako bi Australija mogla djelomično nadoknaditi taj manjak, sama to ne može učiniti.

„Australija sama neće moći nadomjestiti cjelokupni manjak LNG-a koji dolazi s Bliskog istoka, ali očekuje se da će se na tržištu pojaviti novi LNG kapaciteti – kako iz Australije, tako i iz drugih dijelova svijeta“, kazao je Birol.

Nakon što je IEA povijesno oslobodila 400 miliona barela nafte kako bi stabilizirala tržište, Birol je naglasio da se i dalje konsultiraju s vladama širom svijeta te da su spremni pustiti dodatne količine ako bude potrebno.

„Ako zatreba, možemo dodatno opskrbiti tržište – i sirovom naftom i derivatima. To će ublažiti pritisak, ali nije rješenje. To je tek način da se smanji bol koju ekonomija trenutno trpi“, rekao je.

Najmanje 44 energetska postrojenja u regiji teško su ili vrlo teško oštećena u devet zemalja, upozorio je Birol. U narednom razdoblju moguće su i mjere racionalizacije potrošnje, pa čak i restrikcije nalik onima iz vremena pandemije, pri čemu će najsiromašnije zemlje podnijeti najveći teret.