Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf oštro je odbacio navode o bilo kakvim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, opisujući tvrdnje iz Washingtona kao "lažne vijesti" usmjerene na manipulaciju globalnim tržištima.

U seriji objava na društvenoj mreži X, Ghalibaf je poručio da iranski narod ostaje jedinstven u zahtjevu za odmazdom.

"Iranski narod zahtijeva potpunu i nemilosrdnu kaznu za agresore. Svi iranski zvaničnici čvrsto stoje iza svog vrhovnog vođe i naroda dok se ovaj cilj ne ostvari", naveo je Ghalibaf u prvoj objavi.

On se direktno osvrnuo i na ekonomske implikacije trenutne krize, tvrdeći da SAD pokušavaju "pobjeći iz blata" u kojem su se našle zajedno s Izraelom. "Nikakvi pregovori nisu održani sa SAD-om. Lažne vijesti se koriste za manipulaciju finansijskim tržištima i tržištem nafte", dodao je predsjednik parlamenta.

Trump: "Imamo velike tačke slaganja"

Ove poruke iz Teherana stižu samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump iznio potpuno drugačiju sliku situacije. Trump je danas, obraćajući se novinarima prije ulaska u predsjednički avion, izjavio da su SAD i Iran tokom protekla dva dana vodili "veoma dobre i produktivne razgovore" o potpunom okončanju neprijateljstava na Bliskom istoku.

Trump je naglasio da su postignute "velike tačke slaganja" i da bi sporazum mogao biti postignut u narednih pet dana. Kao znak dobre volje, američki predsjednik je naredio vojsci da odloži planirane udare na iranska energetska postrojenja i elektro-mrežu za pet dana, uslovljavajući to nastavkom uspješnih razgovora.

"Oni jako žele dogovor, a želimo ga i mi. Vidjet ćemo šta će se desiti u narednih pet dana", rekao je Trump, dodajući da su u pregovore uključeni njegovi ključni saradnici Jared Kushner i Steve Witkoff.

Tržišta u iščekivanju

Dok Teheran zvanično negira bilo kakav kontakt, Trumpove izjave već su izazvale potres na svjetskim berzama. Cijene nafte su zabilježile pad nakon vijesti o mogućoj deeskalaciji, što iranska strana tumači kao smišljenu psihološku operaciju Bijele kuće.

Analitičari ističu da bi narednih 120 sati moglo biti presudno za sudbinu sukoba, dok svijet sa zebnjom prati hoće li prevladati diplomatija ili će se ratna dejstva proširiti na ključnu energetsku infrastrukturu regiona.