„Trumpu se nije problem predomisliti. Njegova odlučivačka strategija je da će se predomisliti čim osjeti da je druga strana možda malo popustila ili da bi se nešto moglo ušićariti. Realno je da su on ili ljudi oko njega procijenili da će rat potrajati, da će imati sve više troškove i da to neće dobro završiti ne samo što se tiče poraza Irana i promjene režima nego na američkom teritoriju, odnosno da će se to loše odraziti na američke izbore u studenome”, kaže u emisiji ‘Briefing‘ politolog i diplomat prof. dr. sc. Ivan Grdešićić, bivši hrvatski ambasador u SAD-u koji je danas dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Univerziteta Libertas, prenosi Jutarnji list.

„Veći broj žrtva na američkoj strani do kojih bi došlo u slučaju kopnene aktivnosti u Iranu, bi se vrlo loše odrazio među Trumpovim biračima kojima je obećao da Amerika više neće ratovati po svijetu i da će se posvetiti domaćim prioritetima. Nafta je već poskupjela i u SAD-u, a Amerikanci na ljeto kane putovati. Trump sada traži nekakav izlaz koji će proglasiti kao pobjedu i zatvoriti sukob”, procjenjuje Grdešić koji smatra da Trump može proglasiti pobjedu i ako iranski režim ostane na vlasti jer će reći da je u Iranu uništio što je htio.

„Mislim da nitko nije ozbiljno uzimao Trumpovu izjavu da će promijeniti iranski režim. Za to bi bila potrebna invazija na Iran, a u Iranu nema ni političke snage koja bi vodila tu promjenu. Nema političke oporbe koja je spremna preuzeti vlast. Bijes na ulicama se ne može kanalizirati u promjenu režima bez političke organizacije”, objašnjava Gredešić dodajući da bi u slučaju američkog povlačenja iz rata Iranci pristali na otvaranje Hormuškog tjesnaca jer im je u interesu prodavati svoju naftu, ali i pokazati političku dobru volju i da su spremni za saradnju.

Time će, kaže, pružiti i ruku pomirenje svojim susjedima u Perzijskom zaljevu koji su vjerojatno napravili politički pritisak na Trumpa jer su ni krivi ni dužni stradali u ovom ratu.

„Iran je to dobro predvidio bombardirajući njih više nego Izrael kako bi ih aktivirao da se obrate Trumpu da to zaustavi. Čini se da je situacija Trumpu izmakla kontroli i da je podcijenjena snaga Irana da vodi duži rat. Što duže rat traje, Iran će biti u većoj prednosti. To je režim koji je spreman podnijeti vlastite žrtve ne obazirući se na njih. Ne znamo koliko još imaju skrivenih balističkih raketa i dronova koje su masovno proizvodili. Zapanjujuće je koliko se nepromišljeno ušlo u rat s obzirom na Hormuški tjesnac. Naprosto je suludo bilo misliti da se taj tjesnac može održati otvorenim”, govori Grdešić.

„Prvi korak koji sada možemo očekivati su obećanja da se neće uništavati energetska postrojenja ni na jednoj ni na drugoj strani, ni Iranu ni arapskim zemljama. To mora poštovati i Izrael. Ako se oko toga dogovore, na korak smo da se dozvoli izlazak nafte iz Perzijskog zaljeva. To bi bio dobar scenarij za zaustavljanje neprijateljstva. Trump bi mogao reći da je u četiri ili pet tjedana, kao što je na početku najavio, ostvario svoje ciljeve. Iranski sistem je tek sada stabiliziran i pod kontrolom novog vodstva i nitko se sada tamo neće usuditi izaći na ulicu i demonstrirati protiv vlasti”, zaključuje Grdešić.

„Izrael je iskoristio priliku da se obračuna s Hezbollahom u južnom Libanonu i da to prikrije s iranskom ofenzivom. To je možda pravi cilj Izraela jer uništiti državu Iran nije moguće. Iranski poredak se ne temelji na jednostavnim zapadnim načelima da će se nešto ozbiljno dogoditi ako primijeniš jednog vođu. Ne možeš promijeniti religiju i crkvu jer to je tamo država. Iranci će stabilizirati zemlju. Nagađa se da je vrhovni vođa ranjen i najvjerojatnije mu ozljede ne omogućavaju da se puno slika za javnost, ali je jasno i da ga čuvaju. Naučili su da Izrael ima informacije gdje se njihovi lideri nalaze, da ima špijune. Da on pogine, to bi bila loša poruka za stanovništvo Irana”, napominje Grdešić.

Prema njegovim riječima ne treba zanemariti mogućnost da Iran ima rakete kojima može dosegnuti Europu.

„NATO savez nije zamišljen da se uključuje u ratove po nečijem vlastitom izboru i sudjeluje u američkim intervencijama po svijetu kao pomoćna vojna sila. NATO je savez za obranu Europe od Rusa. Imao sam osjećaj blagog ponosa kada su Španjolci, Nijemci i Talijani rekli da ovo nije naš rat i da neće sudjelovati u ofenzivnim operacijama. To je vratilo nešto malo ponosa Europi i cijelom NATO savezu. NATO treba preživjeti Trumpov mandat”, govori Grdešić koji smatra da je NATO i dalje stabilan.

„Ako se rat nastavi i ako budu uništena energetska postrojenja u Iranu i zaljevskim zemljama, došlo bi bi ozbiljne energetske krize koja bi posebno pogodila Indiju i Kinu jer bi cijene eksplodirala i energije ne bi bilo dovoljno. Takav scenarij treba izbjeći. Cijene nafte lako rastu, ali i padaju. Mislim da je Europa nešto naučila iz energetske krize uzrokovane ruskim napadom na Ukrajinu. Očigledno možemo bez ruske nafte. Osim Orbana. Norveška može pomoći Europi ako dođe do ozbiljne nestašice plina. Najveća strateška greška koju bi Europa mogla napraviti je vratiti se u ovisnost plina i nafte iz Rusije samo zato što je to malo jeftinije i što bi inflacija bila 2,8 umjesto 3 posto”, tvrdi Grdešić.

Zaključuje da rat odgovara Putinu jer je pokazao da on nije jedini agresor na svijetu, a Zelenski je napravio sjajan posao poslavši svoje eksperte za protudronsko djelovanje u Kuvajt i Emirate jer šeici to neće zaboraviti i Ukrajina će od toga dugoročno imati koristi.