Manje od 48 sati prije napada na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanyahu u telefonskom je razgovoru pokušao uvjeriti Donalda Trumpa da je pravi trenutak za udar, ističući priliku za likvidaciju vrhovnog vođe Alija Hameneija.

I Trump i Netanyahu iz obavještajnih su izvješća ranije te sedmice saznali da će se iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i njegovi ključni saradnici uskoro sastati u njegovu kompleksu u Teheranu, što ih je činilo ranjivima na tzv. ‘dekapitirajući napad’ – udar na vrh države, taktiku koju Izrael često koristi, a SAD rjeđe. No nove obavještajne informacije sugerirale su da je sastanak pomaknut sa subote navečer na subotu ujutro, prema riječima troje izvora upoznatih s razgovorom. Taj poziv dosad nije bio javno objavljen.

Netanyahu, odlučan provesti operaciju koju je zagovarao desetljećima, tvrdio je da se možda više nikada neće ukazati bolja prilika za likvidaciju Hameneija i osvetu za ranije iranske pokušaje atentata na Trumpa, uključujući navodnu zavjeru iz 2024., kada je Trump bio kandidat, piše Reuters.

U trenutku razgovora Trump je već bio odobrio ideju vojne operacije protiv Irana, ali još nije odlučio kada i pod kojim uvjetima će se SAD uključiti, rekli su izvori koji su govorili anonimno. Američka vojska sedmicama je gomilala snage u regiji, pa su mnogi u administraciji smatrali da je samo pitanje trenutka kada će predsjednik donijeti konačnu odluku.

Reuters nije mogao utvrditi koliko je Netanyahuov pritisak utjecao na Trumpa, ali izvori smatraju da je taj razgovor – zajedno s obavještajnim podacima o ‘zatvaranju prozora’ za napad – bio poticaj za Trumpovu odluku da 27. februara pokrene operaciju ‘Epic Fury’.

Netanyahu je tvrdio da bi eliminacija iranskog vodstva mogla ući u povijest te potaknuti pobunu u Iranu i rušenje teokratskog režima koji vlada od 1979. godine. Prvi napadi izvedeni su ujutro 28. februara, a Trump je iste večeri objavio da je Hamenei ubijen. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je cilj operacije bio ‘uništiti balistički program i proizvodne kapacitete iranskog režima, uništiti mornaricu, spriječiti naoružavanje saveznika i osigurati da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje’.

Ni Netanyahuov ured ni iranski predstavnik pri UN-u nisu odgovorili na upite za komentar.

Netanyahu je odbacio tvrdnje da je Izrael ‘uvukao’ SAD u rat, nazvavši ih ‘lažnim vijestima’ i poručivši da nitko ne može diktirati odluke američkom predsjedniku. Trump je javno rekao da je odluka o napadu bila isključivo njegova.

Reuters navodi da nema dokaza da je Netanyahu prisilio Trumpa na rat, ali da je bio snažan zagovornik napada, posebno ističući priliku za likvidaciju iranskog vodstva koje je navodno stajalo iza pokušaja atentata na Trumpa.

Američki ministar obrane Pete Hegseth početkom marta rekao je da je Iran pokušao ubiti Trumpa, a da je Trump ‘na kraju uzvratio’. Trump je u kampanji 2024. zagovarao izbjegavanje rata s Iranom i diplomatski pristup, no nakon neuspjelih pregovora o nuklearnom programu počeo je razmatrati vojnu opciju.

Prvi napad izveden je u lipnju, kada je Izrael bombardirao iranska nuklearna i raketna postrojenja i ubio više iranskih dužnosnika. SAD se kasnije pridružio, a nakon 12 dana operacija Trump je izjavio da su iranski kapaciteti ‘uništeni’. Kasnije su započeli razgovori o novom valu napada usmjerenih na dodatna raketna postrojenja i sprječavanje razvoja nuklearnog oružja.

Izrael je također želio likvidirati Hameneija, dugogodišnjeg protivnika koji je podupirao oružane skupine poput Hamasa i Hezbollaha. Izrael je prvotno planirao napad samostalno, rekao je ministar obrane Israel Katz. No tijekom posjeta Trumpu u prosincu na Floridi Netanyahu je izrazio nezadovoljstvo prethodnom operacijom. Trump je bio otvoren za novi napad, ali je želio pokušati i novi krug pregovora.

Na odluku o napadu utjecala su i dva događaja: američka operacija u Venecueli u januaru te masovni protesti u Iranu koje su vlasti nasilno suzbile.

Istodobno je pojačana saradnja između izraelske vojske i američkog zapovjedništva CENTCOM kroz tajne sastanke i planiranje.

Krajem veljače mnogi su dužnosnici smatrali da je napad vrlo izgledan. Trump je bio informiran o mogućim koristima, uključujući uništenje iranskog raketnog programa. Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je Kongres da će Izrael vjerojatno napasti Iran bez obzira na sudjelovanje SAD-a te da će Iran uzvratiti.

To se i dogodilo: iranski napadi pogodili su američke ciljeve, poginulo je više od 2300 iranskih civila i najmanje 13 američkih vojnika, a došlo je i do poremećaja u opskrbi naftom i rasta cijena.

Postojala je i procjena da bi uklanjanje iranskog vodstva moglo dovesti do promjene režima, no CIA je procijenila da bi vlast preuzeli još tvrđi akteri. Nakon Hameneijeve smrti, njegov sin Modžtaba imenovan je novim vrhovnim vođom. Unatoč pozivima na pobunu, iranski režim i dalje kontrolira situaciju, dok rat ulazi u četvrtu sedmicu.