Mobilni internet u ruskom gradu Sankt Peterburgu prekinut je u subotu, a stanovnici više gradskih četvrti, posebno u centru, ostali su bez pristupa mreži. Platforma Downdetector, koja prati internetske smetnje diljem svijeta, zabilježila je više od 1300 prijava korisnika, s naglim porastom oko 15 sati, objavio je Kyiv Independent i neki ruski mediji.

Korisnici su javili da nisu mogli otvoriti ni stranice s tzv. „bijele liste” – popisa web-stranica kojima ruska vlada dopušta pristup. Smetnje su zahvatile i glasovne pozive. Gradske su vlasti stanovnike uputile na javnu Wi‑Fi mrežu SPB_FREE kao privremenu zamjenu, a parking i taksi sveli na plaćanje gotovinom ili SMS‑om. Na mogući prekid interneta stanovnici su bili upozoreni još 17. ožujka, iz „sigurnosnih razloga”. Kao službeni razlog za takve obustave ruske vlasti redovito navode ukrajinske dronove, no korisnici su u subotu javili da nije bilo uzbuna.

Nestanci mobilnog interneta u Sankt Peterburgu nisu izolirani slučaj. Rusija već mjesecima provodi sustavna gašenja mreže, a od početka ožujka val restrikcija zahvatio je i Moskvu – grad s 13 milijuna stanovnika. Moskovljani su se našli bez mobilnog interneta u središtu grada, s problemima pri plaćanju karticama i otežanom komunikacijom s bližnjima. Neki su počeli kupovati voki-tokije, papirnate karte i pagere.

Društvenim mrežama kruže videozapisi u kojima se ruski državljani žale da im nedostatak interneta remeti svakodnevicu. „Postalo je nemoguće boraviti ovdje. Propali su svi moji poslovni snovi. Doživjela sam živčani slom”, rekla je jedna Ruskinja. „Svima je loše, ali svi šute. Zašto svi šute?” 

„Blokirane su sve društvene mreže. Zabranjene su engleske riječi. Odsjecanje naroda od stranog interneta grozna je ideja. Gdje je sloboda?”, ustvrdio je jedan Rus.

Druga je ruska državljanka objavila snimku u kojoj govori da je obišla Soči tražeći signal te naposljetku otputovala u Abhaziju – nekadašnju Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku unutar granica Gruzije, koju velika većina država ne priznaje – i tek tamo uspjela pristupiti internetu.

Kremlj kao službeni razlog i ovdje navodi ukrajinske dronove, koji mogu koristiti mobilne mreže za navigaciju. Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin izvijestio je da je samo prošlog vikenda presretnuto oko 250 dronova na putu prema prijestolnici. No građani i strani diplomati u Rusiji dovode u pitanje stvarne motive vlasti – posebno jer su gašenja popraćena uvođenjem „bijele liste” dopuštenih stranica i pritiskom na korisnike da prijeđu na MAX, državnu aplikaciju za dopisivanje. Sedam dana restrikcija samo u Moskvi koštao je tamošnje tvrtke tri do pet milijardi rubalja, prema procjeni poslovnog lista Kommersant. Najviše su stradali kurirske službe, taksi prijevoznici i maloprodaja, objavio je CNN. 

Restrikcije sežu i dalje od gašenja mobilnog interneta. Rusija je blokirala više od 400 VPN-usluga – 70 posto više nego krajem prošle godine – usporila rad Telegrama i potpuno blokirala WhatsApp. Osnivač Telegrama Pavel Durov izjavio je da vlasti svakodnevno izmišljaju nove izgovore kako bi Rusima ograničile pristup aplikaciji. Strani diplomati upozoravaju da je razmjer restrikcija ove godine daleko veći nego ikad prije te da Kremlj gradi infrastrukturu za moguće potpuno gašenje interneta – po uzoru na Kinu i Iran – kako bi zadržao kontrolu nad stanovništvom u slučaju političkih nemira, posebno ako dođe do okončanja rata u Ukrajini, objavio je Reuters.

Vlasti u međuvremenu nastoje suzbiti svaki otpor. U subotu je u Rostovskoj oblasti Jevgenij Makovoz navodno pretučen i pritvoren nakon što je podnio zahtjev za organizaciju prosvjeda u obranu slobode interneta. Prošlog tjedna u Moskvi su privedena i dvojica tinejdžera koji su planirali skup na Bolotnoj trgu – istom na kojem je 2012. održan poznati oporbeni prosvjed. Devetnaestogodišnja Sofija Čepik izjavila je da je odvedena na „preventivni razgovor” s policijom, a potom puštena. Drugi su prosvjedi blokirani pozivanjem na „inspekciju stabala”, probleme s odvozom snijega ili još uvijek važeća covidna ograničenja, objavio je NBC News.

Dok represija jača, državna televizija nudi drugačiju sliku. U subotu je u popularnoj emisiji Polje čuda (rus. Pole čudes) nastupao dječji ansambl iz Volgograda koji je zapjevao o radostima života bez interneta, objavio je The Times. „Ne želimo, ne želimo sjediti u vašem internetu”, pjevala su djeca, dodavši kako „plavo svjetlo monitora više ne kvari djeci ručak.” Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je prokomentirao Putinove restrikcije jednom rečenicom: „To je korak unazad – korak sto godina unazad.”