Klima na Zemlji je u najvećoj neravnoteži od kada se bilježe podaci, upozorila je klimatska agencija Ujedinjenih nacija. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopštila je da naša planeta prima mnogo više toplote nego što može osloboditi, što je uzrokovano emisijom gasova koji dovode do zagrijavanja, poput ugljen-dioksida.

Ova rekordna "energetska neravnoteža" dovela je do najvećeg zagrijavanja okeana prošle godine, zbog čega se nastavlja ubrzano topljenje glečera. Naučnici strahuju da bi prirodna faza zagrijavanja, nazvana El Niño, za koju se očekuje da počne kasnije ove godine, uskoro mogla donijeti nove rekordno visoke temperature.

Odgovarajući na ovaj izvještaj, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, još jednom je pozvao zemlje da se okrenu obnovljivim izvorima energije kako bi osigurale klimatsku i energetsku sigurnost.

Planeta Zemlja je gurnuta preko svojih granica. Svaki od ključnih klimatskih indikatora je u crvenom, upozorio je Guterres u video obraćanju.

Posljednjih 11 godina su najtoplije godine na Zemlji od 1850. godine. Tokom 2025. godine, globalna srednja temperatura vazduha bila je za oko 1,43°C veća od temperatura u predindustrijskom periodu. Privremeno hlađenje, zahvaljujući vremenskom obrascu La Niña, značilo je da 2025. nije bila topla kao 2024. godina, ali je i dalje ostala jedna od tri najtoplije u historiji mjerenja.

Jedan od najobuhvatnijih pokazatelja promjena je količina dodatne toplotne energije koju Zemlja prima. Iako naučnici još pokušavaju u potpunosti shvatiti zašto je Zemlja akumulirala toliko toplote tokom prethodne decenije, nema sumnje da su u korijenu problema gasovi staklene bašte. Nivo CO2 u atmosferi je najviši u posljednja dva miliona godina.

Više od 90 posto dodatne energije zagrijava okeane, što šteti morskom svijetu, stvara razornije oluje i doprinosi rastu nivoa mora. Toplota akumulirana u gornja dva kilometra okeana dostigla je novi maksimum prošle godine.

"Ljudske aktivnosti sve više narušavaju prirodnu ravnotežu i živjet ćemo s tim posljedicama stotinama i hiljadama godina", izjavila je profesorica Celeste Saulo, generalna sekretarka WMO-a.

Izvještaj ukazuje na to da porast temperatura doprinosi jačanju ekstremnih vremenskih pojava i širenju bolesti poput denga groznice. Jugozapadni dio SAD trenutno se nalazi usred rekordnog toplotnog talasa, s temperaturama koje prelaze 40°C.

Istraživači pažljivo prate Tihi okean, a dugoročne prognoze ukazuju da bi se u drugoj polovini 2026. godine mogla formirati zagrijavajuća faza El Niña. On bi, uz već postojeći trend zagrijavanja izazvan ljudskim uticajem, mogao podići temperature do novih visina do 2027. godine.

"Ako pređemo u El Niño, ponovo ćemo vidjeti porast globalne temperature, potencijalno do novih rekorda", zaključio je dr. John Kennedy iz WMO-a.