Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se trgovina robljem priznaje kao "najveći zločin protiv čovječnosti", što je korak za koji se zagovornici nadaju da će otvoriti put ka iscijeljenju i pravdi.

Rezolucijom, koju je predložila Gana, podstiču se države članice UN-a da razmotre upućivanje izvinjenja za trgovinu robljem i doprinos fondu za reparacije, iako se ne spominje konkretan novčani iznos. Prijedlog je usvojen sa 123 glasa za i tri protiv: Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Argentine, dok su 52 zemlje bile suzdržane, uključujući Britaniju i članice Evropske unije, piše BBC.

Zemlje poput Britanije dugo su odbijale plaćanje odštete, tvrdeći da se današnje institucije ne mogu smatrati odgovornim za nepravde iz prošlosti. Međutim, ministar vanjskih poslova Gane, Samuel Okudzeto Ablakwa, poslao je drugačiju poruku uoči glasanja.

"Afrički lideri ne traže novac za sebe"

"Želim biti jasan, afrički lideri ne traže novac za sebe. Zahtijevamo odštetu i tražimo pravdu za žrtve, kao i podršku za obrazovne fondove, zaklade i programe stručnog osposobljavanja", rekao je Ablakwa.

Kampanja za reparacije posljednjih godina dobila je značajan zamah, a "reparativna pravda" bila je i službena tema Afričke unije za 2025. godinu.

Između 1500. i 1800. godine, otprilike 12 do 15 miliona ljudi oteto je u Africi i odvedeno u Amerike, gdje su bili prisiljeni na ropski rad. Procjenjuje se da je više od dva miliona ljudi umrlo tokom tih putovanja.

U rezoluciji, koju podržavaju Afrička unija i Karipska zajednica, navodi se da se posljedice ropstva i dalje očituju u obliku rasnih nejednakosti i nerazvijenosti "koje pogađaju Afrikance i ljude afričkog porijekla u svim dijelovima svijeta".

Povrat opljačkanih artefakata

"Brojne generacije i dalje trpe isključenost i rasizam zbog transatlantske trgovine robljem, koja je milione ljudi otrgnula od kontinenta i gurnula ih u siromaštvo", izjavio je Ablakwa za BBC. Gana, jedna od glavnih polazišnih tačaka za trgovinu robljem, dugo je bila vodeći zagovornik reparacija.

Utvrde u kojima su desetine hiljada porobljenih Afrikanaca nekada držani u nehumanim uslovima i danas stoje duž obale ove zapadnoafričke zemlje. Rezolucija takođe poziva na povrat kulturnih artefakata ukradenih tokom kolonijalnog doba u zemlje njihovog porijekla.

"Želimo povrat svih opljačkanih artefakata koji predstavljaju našu baštinu, kulturu i duhovnost. Svi ti predmeti, ukradeni tokom vijekova kolonijalne ere, moraju biti vraćeni", poručio je Ablakwa.

Kritike na račun Trumpove administracije

Predsjednik Gane, John Dramani Mahama, rekao je danas u UN-u da je rezolucija "historijska" i da služi kao "zaštita od zaborava". Također je kritikovao administraciju Donalda Trumpa zbog "normalizacije brisanja crnačke historije".

Otkako se vratio na vlast, američki predsjednik je ciljao američke kulturne i historijske institucije zbog promovisanja onoga što on naziva "antiameričkom ideologijom". Trumpove uredbe dovele su do poteza poput obnove spomenika Konfederacije i pokušaja uklanjanja izložbi o ropstvu u Philadelphiji.

"Takva politika postaje obrazac za druge vlade, ali i za neke privatne institucije", zaključio je Mahama.