Ljetno računanje vremena u 2026. godini započinje u noći sa subote, 28. marta, na nedjelju, 29. marta.

Kazaljke na satu se u 2 sata ujutro pomjeraju za jedan sat unaprijed, tako da se vrijeme računa kao 3 sata. To znači da ćemo noćas spavati jedan sat kraće, ali ćemo imati više dnevnog svjetla u popodnevnim satima.

Europska komisija prije nekoliko godina predložila je da se ukine sezonsko pomicanje sata, ali države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.

Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.

Kad bi, primjera radi, sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.

U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.

Ljetno računanje vremena uvedeno je nakon naftne krize 1970-ih u nadi da će se time uštedjeti energija. Od 1996. sve zemlje EU-a pomiču sat unaprijed zadnje sedmice u martu i vraćaju ga nazad zadnje sedmice u oktobru.

Koliko se time šteti samom organizmu, ostaje kontroverzno pitanje na kojeg nema jedinstvenog odgovora. Naučnici su u mnogim studijama pokazali da pomicanje sata šteti tijelu.

(SB)