Vanjskopolitički stručnjak András Rácz, koji je prije nekoliko dana predvidio mogućnost operacije pod lažnom zastavom, izjavio je kako incident s eksplozivom pronađenim u Vojvodini u blizini plinovoda ide na ruku isključivo mađarskom premijeru Viktoru Orbánu i kampanji njegove stranke Fidesza. Prema njegovim riječima, ključno će biti službeno priopćenje Beograda o podrijetlu eksploziva, piše 24.hu.

"Da se stavim u kožu fiktivnog napadača, bilo bi vrlo neobično pokušati izvesti napad baš sada. Ovo ide na ruku isključivo Viktoru Orbánu i Fideszovoj kampanji. Nikome drugome", rekao je Rácz.

Jutros su na područje Kanjiže stigle jake srpske vojne i policijske snage, nakon čega je predsjednik Aleksandar Vučić objavio da su srpske jedinice u blizini plinovoda koji povezuje Srbiju i Mađarsku pronašle snažan eksploziv s detonatorima. Nakon razgovora sa srpskim predsjednikom, Viktor Orbán je za nedjelju poslijepodne sazvao Vijeće za obranu.

"Ključno je šta će Srbija objaviti"

"Eksploziv su pronašle srpske vlasti. Bit će presudno što će objaviti o njegovu podrijetlu. Ako priopće da je eksploziv, primjerice, ukrajinskog podrijetla, to bi mađarskoj vladi moglo poslužiti kao osnova da se na to pozove i uvede izvanredne mjere uoči izbora", pojasnio je Rácz.

Rácz je postao zanimljiv medijima jer je još u četvrtak na svojoj Facebook stranici, u formi kratke priče, pisao o sličnom scenariju - operaciji pod lažnom zastavom protiv plinske infrastrukture u Srbiji.

Šta je Rácz prije tri dana napisao na Facebooku?

"Pukovnik Garibov je kipio od bijesa. Veteran GRU-a, ruske vojne obavještajne službe, i stručnjak za Pireziju, sve je teže podnosio tvrdoglavost pirejske vlade. Iako su poražavajući rezultati anketa jasno pokazivali da izborni stožer predsjednika Zsírosa Győzőa radi iznimno loše, nisu pokazivali nikakvu namjeru da promijene smjer, a vrijeme im je neumoljivo istjecalo.

Vodstvo GRU-a i Kremlj, naravno, bili su svjesni situacije, zbog čega su pukovniku Garibovu naložili da doradi svoj ranije pripremljeni plan za odgodu izbora.

Samo deset dana uoči predsjedničkih izbora, bilo je posve jasno da je preokret nemoguć. Sva ozbiljna istraživanja pokazivala su da izazivač Zsírosa Győzőa, mladi i karizmatični Piréz Pál, ima prednost koja daleko nadilazi statističku pogrešku. Dodatnu glavobolju Moskvi zadavala je činjenica da je Piréz Pál svoju karijeru započeo pod patronatom ostarjelog autokrata, što znači da je dobro poznavao metode kojima se Zsíros dosad uspijevao održati na vlasti.

Temelj za uvođenje izvanrednog stanja

Pukovnik Garibov je, predviđajući ovakav razvoj događaja, još prije dva tjedna predložio izvođenje napada pod lažnom zastavom na pirejsku naftnu infrastrukturu, za što bi odgovornost bila prebačena na Ukrajince. Prema njegovom izvornom planu, pozivanje na "ukrajinsku" sabotažu stvorilo bi temelj za uvođenje izvanrednog stanja i odgodu izbora.

Međutim, u plan se umiješao rat između Sjedinjenih Država i Irana, koji, unatoč početnim optimističnim najavama predsjednika Trumpa, nije završio za nekoliko dana, a njegov se kraj nije ni nazirao. Zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca, na svjetskom tržištu nafte zavladala je golema napetost, pa bi bilo prerizično da pirejski predsjednik odgodi izbore zbog udara na domaću opskrbu naftom.

Dodatan problem predstavljala je činjenica da su Zsíros Győző i njegov gizdavi ministar obrane Hódfalvi Tóbiás rasporedili vojsku da štiti ključnu infrastrukturu. Iako su svi znali da pirejski vojnici ne bi mogli zaustaviti stvarni ukrajinski napad bespilotnim letjelicama, njihova prisutnost služila je unutarnjopolitičkoj svrsi: Zsíros je time htio pokazati da je sposoban zaštititi domovinu.

Garibov se s podsmijehom sjetio izvješća prema kojima dio raspoređenih vojnika nije ni zadužio bojno streljivo. Prisutnost vojske značila je da bi svaki napad na te objekte prikazao Zsírosa i njegov režim kao nesposobne, jer "Ukrajinci" su uspjeli izvesti napad unatoč tome što vojska tjednima paradira na lokaciji.

Napad izvan granica

Nakon četvrte kave toga dana, Garibovu je sinula ideja. Što ako bi se napad pod lažnom zastavom dogodio izvan granica Pirezije? Dva ključna energenta u Pireziju stižu iz inozemstva: nafta s jugozapada, iz Hrvatske, i plin s juga, iz Srbije, plinovodom Turski tok.

Oštećenje bilo kojeg od ta dva pravca moglo bi izazvati energetsku krizu u Pireziji, a da se pritom ne osramoti domaća vojska koja čuva postrojenja unutar zemlje. Napad na naftovod odmah je odbacio zbog već spomenute situacije s Iranom. No, akcija protiv plinovoda činila se znatno izglednijom.

Srbija je kao lokacija bila idealna jer tamošnji režim njeguje prijateljske odnose i s Rusijom i s Pirezijom, pa bi se vlasti vrlo vjerojatno moglo zamoliti da 'zažmire na jedno oko' dok se operacija organizira.

Naime, čak i da prvi dio plana uspije - da Zsíros Győző uz rusku pomoć digne u zrak ključna naftna postrojenja, optuži Ukrajince i uvede izvanredno stanje - nastala bi tako ozbiljna nestašica goriva da bi birači na idućim izborima sigurno srušili njegov režim.

Precizna izvedba i očekivani ishod

Plan je bio izvesti napad u kojem bi dio korištenih sredstava ostao na mjestu događaja i bio jasno povezan s Ukrajinom. Garibov je razmišljao o korištenju ukrajinskih dronova ili eksploziva. Tijekom petogodišnjeg rata, Rusija je zaplijenila velike količine ukrajinskog naoružanja koje su vojni inženjeri GRU-a temeljito analizirali.

Činilo se izvedivim prebaciti dio tog oružja u Srbiju i ondje ga iskoristiti za napad na plinovod koji opskrbljuje Pireziju. Ako svo oružje ne bi bilo uništeno i ako bi se jasno moglo povezati s Ukrajinom, Zsíros Győző i njegov režim mogli bi uvjerljivo okriviti Kijev. U tome bi im, bez sumnje, partner bila i srbijanska vlada, kojoj je također u interesu da Zsíros ostane na vlasti.

Garibov je također znao da je na Turskom toku za lipanj ionako planiran jednotjedni prekid rada zbog održavanja. To je značilo da bi se provjere i popravci nakon napada mogli obaviti prije ili tijekom već zakazanog isključenja. A dok bi se eventualno otkrilo da iza napada ne stoje Ukrajinci, Zsíros Győző bi s izvanrednim ovlastima stečenim tijekom kriznog stanja već odavno raščistio s Pirézom Pálom i njegovom strankom.

Nakon toga bi, naravno, bez problema mogao održati odgođene izbore, na veliku slavu pirejske demokracije. Pukovnik Garibov skuhao je svoju petu kavu i počeo pisati izvješće", napisao je na Facebooku.