Pentagon se priprema za kopnene operacije u Iranu koje bi mogle potrajati nekoliko sedmica, objavio je u nedjelju američki dnevnik Washington Post pozivajući se na "anonimne američke dužnosnike". Istodobno s tom viješću američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da je u bliskoistočnu regiju stigao USS Tripoli s 3500 mornara i marinaca.

"To ne znači da je predsjednik Trump odlučio", komentirao je jedan izvor za Washington Post jesu li kopnene operacije na iranskom kopnu i otocima u Perzijskom zaljevu izvjesne, no s dolaskom brodova za amfibijsko djelovanje i opremom za kopnene operacije te 1200 vojnika specijaliziranih za kopneno djelovanje mnogi strahuju od nove, kritične faze rata u Zaljevu.

Iako nagomilavanje vojnih snaga pomaže jačanju nezavidne pregovaračke pozicije Donalda Trumpa, stručnjaci ističu da su sve opcije na stolu. Jasno je da Washington važe svoj idući potez, no gomilanje vojske otvara mu širi manevarski prostor za osiguravanje plovidbe Hormuškim tjesnacem, kritičnom svjetskom pomorskom rutom koja se pokazala kao najsnažniji adut u rukama aktualnog iranskog režima i njegovih islamskih revolucionarnih snaga.

Iranski mediji, uključujući i službenu novinsku agenciju IRNA, prenijeli su objavu predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Bagera Galibafa u povodu 30. dana rata u kojoj Iran poručuje da spremno čeka neprijatelja. Bager Galibaf jedan je od dvojice iranskih dužnosnika za koje se tražilo uklanjanje s izraelskog popisa dužnosnika "za eliminaciju". To je tražio Pakistan, domaćin razgovora s najvećim regionalnim akterima (koji su jučer počeli u Islamabadu), navodeći da bi uklanjanje Galibafa i ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija bilo pogubno jer su oni "najbolji potencijalni iranski sugovornici za pregovore".

Reagirajući na vijest o američkom bildanju snaga, Galibaf je poručio da "neprijatelj u javnosti signalizira pregovore, ali u tajnosti planira kopneni napad". "Svojim planom u 15 tačaka neprijatelj iznosi svoje želje i želi ostvariti ono što nije uspio ratom", rekao je Galibaf te zaprijetio da iranske snage "samo čekaju američke vojnike da stupe na njihov teren i onda ih pokose vatrom". Kad je riječ o iranskoj predaji, predsjednik parlamenta, kojeg, prema nekim izvještajima, američki dužnosnici smatraju potencijalnim partnerom i budućim iranskim vođom, poručio je SAD-u da je iranska poruka "jasna" i neće "prihvatiti poniženje".

Američki izvori podsjećaju da se nakon navršenih mjesec dana rata (predsjednik Trump je najavljivao kratkotrajnu akciju) na Bliskom istoku očekuje još jedna amfibijska borbena skupina na čelu s brodom USS Boxer, a ona je iz luke u San Diegu isplovila 18. marta s 2500 marinaca. Za odlazak na Bliski istok pripremaju se i jedinice iz 82. zračno-desantne divizije.

No, izvori Washington Posta navode da bi se bilo kakva potencijalna kopnena operacija vjerojatno svodila na pojedinačne upade, a ne na invaziju te je upitno hoće li Trump, s obzirom na opasnost za američke jedinice, odobriti bilo koji dio plana koji mu je, kao opcije, isplanirao i predstavio Pentagon.

Među metama planiranih napada koji su se spominjali proteklih tjedana su otok Harg i obalni dijelovi, no jedna je osoba Washington Postu rekla da bi za završetak tih akcija bili potrebni tjedni, a prema riječima druge, "možda i mjeseci".

Američka javnost izrazito negativno gleda američku akciju protiv Irana. Samo 12 posto, u anketi koju spominje WP, podržava slanje kopnenih jedinica u rat.

Michael Eisenstadt, direktor Programa za vojne i sigurnosne studije na Institutu za bliskoistočne politike u Washingtonu, iznio je u razgovoru za dnevnik nekoliko zanimljivih točki gledišta. I on, kao i svi ostali analitičari, podsjeća da je slanje kopnenih snaga na, primjerice, otok Harg, centar za izvoz iranske nafte, izuzetno opasno za vojnike. "Ne bih htio biti na tom malom mjestu dok su oko mene iranska artiljerija i dronovi", poručio je Eisenstadt.

Međutim, taj vojni stručnjak tvrdi da bi američke snage mogle postaviti mine oko otoka te ga tako iskoristiti kao točku pritiska na Iran i tražiti da ukloni mine iz Hormuškog tjesnaca i na taj način omogući brodski promet. Smislenija kopnena akcija mogla bi uključivati "čišćenje" iranskih obalnih vojnih pozicija, a prema njegovu mišljenju, ključ je održati mobilnost jedinica i izbjegavati boravak na jednom mjestu.

Prema izjavama izvora američkog dnevnika, planovi Pentagona su dobro promišljeni (za razliku od operacije "Epski bijes" u cjelini) i svi su scenariji prošli testiranja. Smatra se da bi zauzimanje dijelova iranskog teritorija bilo sramotno za iranski režim te dobar žeton u pregovaračkom procesu. Otok Harg i dalje se smatra najvrednijom točkom u Perzijskom zaljevu, no problem je zadržati taj teritorij koji se, kako je naveo jedan izvor, može lako osvojiti.

Harg je već bombardiran u sklopu američkih vojnih akcija nad Iranom, no američka je vojska pazila da ne ošteti tamošnju energetsku infrastrukturu jer je riječ o 90 posto izvoza s iranskih energetskih polja, a rat s Iranom već je dugoročno oštetio svjetske proizvodnju energenata. Prema izjavama WP-ovih izvora, američki vojni planeri fokus su stavili na druge otoke u Perzijskom zaljevu.

Dok su demokratski američki zastupnici jednoglasno protiv rata, puno se spominjao razdor između samih republikanaca u pogledu podrške predsjedniku koji je u kampanji obećavao izolacionističku politiku i žestoko kritizirao pogibije američkih vojnika u prekooceanskim misijama, a sada se upustio u novu bliskoistočnu avanturu, i to u izbornoj godini.

No, čini se da je većina republikanaca i sada, kao i kod prijašnjih eskapada, stala iza predsjednika. Jedan od najvećih jastrebova u Kongresu, senator Lindsey Graham, pozvao je na zauzimanje otoka Harga, uspoređujući ga s Iwo Jimom u Drugom svjetskom ratu. "Ako smo odradili Iwo Jimu, možemo i ovo. Uvijek bih se kladio na marince", poručio je Graham, iako je u akciji zauzimanja Iwo Jime američka strana pretrpjela 6800 žrtava.