Premijer Izraela Benjamin Netanyahu stigao je u Knesset kako bi glasao u korist ove kontroverzne legislative, otvoreno pokazujući svoju podršku, piše Jpost.

Zakon, čiji je sponzor stranka krajnje desnice Otzma Yehudit ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, prema riječima njegovih predlagača, služit će kao sredstvo odvraćanja od terora i mjera pravde za žrtve terorizma.

Ben-Gvir je insistirao na ovoj legislativi od početka svog mandata kao ministar nacionalne sigurnosti, više puta izjavljujući da je njeno usvajanje bilo uslov koalicionog sporazuma Otzma Yehudita sa Netanyahuom.

Rasprave o zakonu vođene su u plenumu od jutra, uoči drugog i trećeg čitanja. Zakon je prošao prvo čitanje u januaru i od tada se o njemu raspravljalo u Odboru Knesseta za nacionalnu sigurnost.

Lider stranke Yisrael Beytenu, Avigdor Liberman, glasao je za zakon nakon što je njegov stav bio nejasan. U nedjelju je objavljeno da će njegova stranka glasati za zakon samo ako Netanyahu i Arye Deri, lider stranke Shas, dođu na glasanje.

Lider opozicije Yair Lapid (Yesh Atid) izjavio je tokom obraćanja na plenumu da se protivi zakonu. "Ono što je ovdje na stolu Knesseta nije zakon. To je izobličeni PR trik, koji cinično koristi opravdanu bol i bijes izraelskih građana za političku dobit," rekao je.

Lider stranke "Plavo-bijeli" Benny Gantz također je glasao protiv zakona.

Haredi sefardska stranka Shas saopštila je u ponedjeljak da će glasati za zakon po direktivi Vijeća mudraca Tore, nakon što su u njega unesene razne promjene.

Sadržaj zakona o smrtnoj kazni

Ažurirani nacrt zakona predlaže da se pogubljenja terorista vrše vješanjem, a provodit će ih Izraelska zatvorska služba. Zakon propisuje da će terorista koji namjerno ubije osobu u sklopu terorističkog čina biti osuđen na smrt.

U početku je Ben-Gvir tražio automatsku smrtnu kaznu za osude za terorizam, što je bio okvir usvojen u prvom čitanju. Revidirana verzija predviđa da sudija odlučuje između smrtne kazne i doživotnog zatvora. Teroristi sa Zapadne obale bi, međutim, i dalje dobijali automatsku smrtnu kaznu, osim u slučaju specifičnih žalbi.

Legislativa je pretrpjela nekoliko promjena posljednjih sedmica kako bi se ublažili neki tehnički aspekti, nakon kritika da su pojedine odredbe preoštre ili nerealne. Prvobitno je predlagano izvršenje smrtonosnom injekcijom prije nego što je promijenjeno u vješanje. Prema trenutnom nacrtu, pogubljenje bi se izvršilo u roku od 90 dana od dana izricanja presude.

Snažno protivljenje zakonu došlo je i od zastupnika iz arapskih stranaka u Knessetu. Ben-Gvir se s njima sukobljavao u brojnim prilikama tokom izrade zakona. Predstavnici nekoliko jevrejskih organizacija za ljudska prava prisustvovali su raspravama, protiveći se zakonu iz etičkih razloga.

Nakon što je Odbor Knesseta za nacionalnu sigurnost prošle sedmice proslijedio zakon za finalna čitanja, Ben-Gvir ga je nazvao "istorijskim trenutkom pravde".

Opozicioni zastupnici su oštro kritikovali koaliciju zbog forsiranja kontroverzne legislative koja nije povezana s ratom tokom operacije Roaring Lion.

Zastupnik Zvika Fogel (Otzma Yehudit) rekao je na plenumu: "Ovaj zakon nije o osveti, već o odgovornosti države prema svojim građanima." S druge strane, Gilad Kariv (The Democrats) odgovorio je: "Ovo je nemoralan zakon, niti jevrejski niti demokratski, i nije efikasan sa sigurnosne tačke gledišta."

Smrtna kazna je u istoriji Izraela izvršena samo dva puta. Posljednja osoba koju je država pogubila bio je nacistički arhitekta Holokausta Adolf Eichmann, obješen 1962. godine.

U međuvremenu, uslijedila je međunarodna osuda. Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Italije i UK pozvali su izraelske zastupnike da odbace zakon, navodeći da on podriva demokratske principe Izraela.