Žutoprugasta anđeoska ribe koja se obično nalazi u vodama bogatim koralima u Crvenom moru i Persijskom zalivu primijećena je na Kritu. Ova riba se, inače, nalazi u tropskim vodama bogatim koralima i primećena je u plitkim stenovitim vodama - staništu koje vjerno podsjeća na njeno prirodno okruženje.

Ovo otkriće dodatno potvrđuje rastući naučni konsenzus da se Mediteran zagrijeva oko 20 odsto brže od globalnog prosjeka. Kako temperature mora rastu, ovaj basen prelazi „termički prag“, pretvarajući nekada umjerene vode u pogodno okruženje za vrste koje vole toplotu.

Naučnici smatraju da ovo više nije niz slučajnih pojava, već trajna promjena morske geografije.

U značajnom otkriću za morsku biologiju, odrasli primjerak žutoprugaste anđeoske ribe (Pomacanthus maculosus) identifikovan je krajem 2025. godine kod južne obale Krita, prenosi biodiversity.gr.

Naučnici razmatraju dvije glavne teorije: postepenu migraciju iz već postojećih populacija u Levantu (istočni Mediteran) ili slučajno puštanje ili bjekstvo iz privatne kolekcije, prenosi Greekreporter.

Novi stanovnici Egejskog mora

Anđeoska riba je samo najnoviji primjer dugotrajnog „lesepsijskog migracionog procesa“ kroz Suecki kanal. Pridružuje se sve dužem spisku stranih vrsta koje mijenjaju podvodni svijet Grčke.

Srebrnobrazna napuhača (Lagocephalus sceleratus): možda najpoznatiji invazivni organizam, ova veoma otrovna riba sadrži smrtonosni neurotoksin (TTX). Postala je veliki problem za grčke ribare, jer nije jestiva i često uništava mreže svojim snažnim zubima nalik kljunu.

Riba lav (Pterois miles): sa lijepim, ali otrovnim bodljama, ova riba je proždrljivi predator koji može smanjiti populaciju domaćih riba i do 80 odsto za samo mjesec dana. Kako bi se suzbilo njeno širenje, grčke vlasti i ekološke organizacije promovišu „gastronomsku kontrolu“, predstavljajući je kao bezbjedan i ukusan izbor u restoranima kada se uklone bodlje.

Zec-ribe (Siganus luridus i Siganus rivulatus): ove biljojede „kosilice mora“ ogolile su čitave stenovite grebene od domaćih algi, pretvarajući bogate morske šume u puste površine. Iako su poremetile lanac ishrane, postale su česta i jestiva vrsta na lokalnim ribljim pijacama.

Kapija kroz Suec

Iako su vizuelno atraktivni, prisustvo ovih „egzotičnih gostiju“ u Egejskom moru predstavlja svojevrsni pokazatelj klimatskih promjena. Za vrste koje potiču iz Indijskog okeana, grčka obala postaje nova granica.

Izazov u narednim godinama biće praćenje načina na koji ove nove vrste međusobno djeluju. Iako je žutoprugasta anđeoska riba za sada izolovan slučaj, njeno prisustvo na Kritu - ključnom „sentinel“ ostrvu za praćenje promjena u moru - ukazuje na to da bi Egejsko more moglo postati tropski produžetak Crvenog mora.