Od Kuvajta do Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Bahreina, sve širi luk zaljevskih država uvlači se u brzo eskalirajući obračun s Iranom. Dok predsjednik Donald Trump signalizira mogući američki povlačak "za dvije ili tri sedmice", stručnjaci upozoravaju da bi regionalni sukob mogao nastaviti tinjati – a SAD bi se mogao vratiti tek kada se saveznici i suparnici iskrvare do točke kada bi strateška energetska imovina bila dostupna ispod tržišne vrijednosti.

Zaljevske države otvaraju baze, Iran uzvraća

Saudijska Arabija otvorila je vazdušnu bazu King Fahd u Taifu za američke snage, pojačavajući zračne operacije i razmjenu obavještajnih podataka. Bahrein i Kuvajt dozvoljavaju američke udare na Iran sa svog teritorija, dok se UAE priprema pridružiti SAD-u i saveznicima u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

No uprkos naizgled jedinstvenoj fronti, savez zaljevskih država s Izraelom daleko je od kohezivnog. Oman i Katar zalažu se za diplomatska rješenja s Iranom. Rat u Iranu nije zbližio Izrael s njegovim zaljevskim susjedima, a tome je nemalo doprinijela politička šteta nastala zbog genocida u Gazi, piše bivši američki ambasador Michael Ratney za Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS). Izrael je, prema procjenama analitičara, preopterećen i nema stratešku dubinu za rat na više frontova – istovremeno protiv Irana, Hezbolaha i Ansar Allaha.

Bez SAD-a nema ni koalicije protiv Teherana

Saudijska Arabija, rangirana na 24. mjestu svjetske ljestvice vojne moći za 2025. godinu, teoretski bi mogla djelovati zajedno s UAE-om i saveznicima, no stručnjaci sumnjaju u tu mogućnost bez američke podrške. Iranske rakete i dronovi lako prodiru u zaljevski zračni prostor, a zalihe presretačkih raketa su niske. Zaljevske države iznimno su ranjive u slučaju napada na energetsku i infrastrukturu za odsoljavanje morske vode – u najgorem scenariju, opstanak bi im bio mjeren sedmicama, a ne mjesecima.

UAE bi u slučaju eskalacije izgubio svoju ulogu financijskog i naftnog čvorišta, dok bi ambiciozni program Saudijska vizija 2030 bio ozbiljno ugrožen. Bahrein je posebno osjetljiv: šijitska većina stanovništva mogla bi izazvati unutarnji kaos usmjeren protiv vladajuće sunitske elite. Za Kuvajt pak postoji i mračniji scenarij – iračke grupe bliske Iranu prijete mu, a pojedini analitičari upozoravaju da bi ga Irak u ekstrenoj situaciji mogao i anektirati.

Bez ujedinjene fronte protiv Teherana, bliskog bliskoistočne države vjerojatnije će tražiti dogovor s Iranom nego ulaziti u iscrpljujući rat dugog trajanja, zaključuju pojedini analitičari, navodi Telegram kanal Geopolitics Prime.