Najveći problem leži u tome što je Iran praktično zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski pravac kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iran, kao dio svog asimetričnog ratovanja, cilja i velika energetska postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji, a poremećaji u globalnim tokovima energije ne pokazuju znakove smirivanja, piše Index.hr.

Stručnjaci smatraju da nijedna zemlja nije imuna na ovaj problem, ali je on posebno izražen u Evropi i Aziji, gdje je ovisnost o uvozu nafte i plina velika, a inflacija već predstavlja ozbiljan ekonomski i politički izazov.

Upozorenja postaju sve dramatičnija

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže "zastrašujućim" informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Evropa.

U intervjuu za list La Repubblica rekao je da zbog prirode svog posla ima uvid u informacije zbog kojih više ne može spavati. "Strahujem od onoga što bi se moglo dogoditi u nadolazećim sedmicama, kao i od posljedica koje će to imati na ekonomiju i svakodnevni život", izjavio je Crosetto.

"Ako rat potraje, to će za evropsku ekonomiju biti teret uporediv s pandemijom covida ili početkom rata u Ukrajini", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Evropljanima se savjetuje rad od kuće i vožnja "par-nepar"

Član uprave Evropske centralne banke (ECB) Yannis Stournaras izjavio je za grčki radio da bi se Evropa mogla suočiti s recesijom ako se sukob s Iranom oduži i cijene nafte porastu iznad 150 dolara po barelu.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Evropski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o "vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj". Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju (IEA), koji uključuju:

• Rad od kuće gdje god je to moguće;

• Smanjenje ograničenja brzine na autoputevima za 10 km/h;

• Poticanje javnog prijevoza i dijeljenja vožnje (carpooling);

• Uvođenje sistema "par-nepar" za osobne automobile;

• Usvajanje štedljivijih navika u vožnji.

"Što više nafte uspijete uštedjeti, naročito dizela i avionskog goriva, to će nam svima biti bolje", rekao je Jørgensen.

Zašto bi posljedice mogle biti toliko ozbiljne?

Iako samo oko 3,8% nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac ide direktno u Evropu, ključni problem nije u količini, već u načinu rada tržišta. Cijene nafte i plina formiraju se globalno, pa svaki poremećaj pogađa Evropu bez obzira na fizički uvoz.

Trenutna cijena Brent sirove nafte iznosi 104,63 dolara po barelu, dok je prije rata bila oko 60 dolara. "Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren još mjesec dana bez znakova rješenja, cijena nafte Brent kretat će se prema 190 dolara", upozorio je John Paisie, predsjednik tvrtke Stratas Advisors.

Najveća ranjivost Evrope je ukapljeni plin (LNG). Ako se smanji protok kroz tjesnac, ponuda na globalnom tržištu pada, a Evropa se mora takmičiti s Azijom za ograničene količine, što enormno podiže cijene.

Foto:EPA

Šta će sve biti pogođeno?

1. Gorivo: Prosječna cijena benzina u EU već je porasla sa 1,64 na 1,77 eura po litri.

2. Teška industrija: Sektori poput proizvodnje čelika, cementa i hemijske industrije već traže hitnu državnu pomoć. Njemački gigant SKW Piesteritz već je smanjio proizvodnju na minimum.

3. Transport: Brodarske kompanije poput Hapag-Lloyda suočavaju se s milionima dolara dodatnih troškova za gorivo i osiguranje.

4. Hrana: Trećina gnojiva kojim se trguje morskim putem prolazi kroz Hormuz. Poremećaj duži od tri mjeseca mogao bi izazvati globalne nestašice i drastična poskupljenja hrane.

Inflacija i prijetnja stagflacije

Inflacija u eurozoni skočila je u martu na 2,5%, dok je u Hrvatskoj situacija najgora u EU s stopom od 4,7% do 4,8%. Analitičari predviđaju da bi inflacija mogla premašiti 4%.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde najavila je spremnost na povećanje kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju, što bi moglo dodatno usporiti ionako oslabljenu ekonomiju.

Evropski povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorava na stagflaciju – opasnu kombinaciju ekonomskog pada i visokih cijena, kakva je viđena 1970-ih godina. Ekonomski analitičar Neven Vidaković ističe da je ovo "najgore moguće stanje u kojem se Evropa može naći", dok Goldman Sachs potvrđuje da rizici od ovog scenarija svakodnevno rastu.