Projekt Južne plinske interkonekcije, godinama predstavljan kao ključ energetske nezavisnosti Bosne i Hercegovine, pretvorio se u ogledalo dublje sistemske krize — kombinirane od nametnute vlasti, zakona pisanog po mjeri investitora i potpunog izostanka transparentnosti. Izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji direktno se imenuje privatna kompanija kao nosilac investicije, zaobilazeći javne nabavke i eliminišući konkurenciju, upozorava Novinska agencija Patria (NAP).

Namješten zakon, izbačen BH-Gas

Kada je visoki predstavnik Christian Schmidt 2023. godine suspendovao dijelove Ustava Federacije BiH kako bi omogućio formiranje vlasti, otvorena je Pandorina kutija političke legitimnosti. Vlada Federacije BiH od samog početka nosi etiketu nametnute, a svaki njen potez u strateškim sektorima — posebno energetici — pojačava sumnju u čije ime i za čiji interes djeluje.

Transparency International jasno je upozorio na suštinu problema: eliminacija konkurencije, zaobilaženje javnih nabavki i derogiranje principa transparentnosti. Odluke se donose po hitnom postupku, bez javne i stručne rasprave, što opravdano upućuje na model koji pogoduje partikularnim interesima.

Posebno zabrinjava činjenica da se samo godinu nakon usvajanja zakona mijenja njegov ključni element — iz projekta je izbačen BH-Gas, domaće javno preduzeće, a uvedena privatna kompanija bez jasnih referenci u realizaciji velikih energetskih projekata. Time se suštinski mijenja filozofija projekta — od javnog infrastrukturnog ulaganja pod kontrolom države do modela u kojem ključnu ulogu preuzima privatni subjekt. U zemlji sa slabim institucijama i visokim nivoom korupcije, to nije tehnička, nego duboko politička odluka.

Resorni ministar najavio je potpisivanje ugovora u roku od 30 dana, bez jasnog odgovora na ključno pitanje — jesu li i u kojoj mjeri provedene ozbiljne provjere investitora kome se povjerava strateška infrastruktura.

Zamjena jedne ovisnosti drugom

Zvanični narativ govori o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu. No, stručnjaci poput Almira Bečarevića upozoravaju da je upitno hoće li Bosna i Hercegovina uopće imati pristup američkom plinu, posebno zbog neriješenog pitanja državne imovine. Zakup LNG terminala na Krku već je velikim dijelom unaprijed rezerviran, dok Južna interkonekcija još nije ni započeta — što znači da bi BiH mogla ostati bez ključnog logističkog oslonca za cijeli projekt.

Godinama se govorilo o diverzifikaciji izvora energije, a danas svjedočimo modelu koji potencijalno uvodi novi monopol — ovaj put pod okriljem američkog kapitala. Istovremeno, Evropska unija jasno signalizira zaokret ka obnovljivim izvorima energije, a dugoročna strategija ne ide u pravcu novih velikih gasnih investicija.

Vlada koja je nastala intervencijom visokog predstavnika donosi odluke s dugoročnim posljedicama po energetsku i ekonomsku budućnost zemlje. Ako se infrastruktura vrijedna 1,5 milijardi eura gradi i potencijalno kontrolira kroz aranžman s jednim privatnim investitorom bez jasnih garancija, energetska sigurnost se ne jača — već preoblikuje. Umjesto državne kontrole, uvodi se model u kojem ključne poluge mogu biti izvan dosega domaćih institucija.