Evropska unija priprema se za dugotrajni energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku te razmatra sve mogućnosti, uključujući racionalizaciju goriva i aktiviranje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, izjavio je komesar EU za energetiku.

Gotovo potpuno zatvaranje ključnog Hormuškog moreuza i napadi na infrastrukturu u Perzijskom zaljevu izazvali su haos na energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i potaknulo strahove oko dugoročne sigurnosti opskrbe, piše Financial Times.

Komesar Dan Jørgensen upozorio je da Evropu čeka dugo razdoblje nestabilnosti. "Ovo će biti duga kriza... cijene energije ostat će vrlo visoke jako dugo", rekao je, dodavši da za neke "kritičnije" proizvode "očekujemo da će u nadolazećim sedmicama biti još i gore".

"Retorika i riječi koje sada koristimo ozbiljnije su nego što su bile ranije u krizi", istaknuo je Jørgensen. "Prema našim analizama, ovo će zasigurno potrajati i zemlje članice moraju osigurati sve što im je potrebno."

Pripreme za najgori scenarij

Iako EU još nije u "krizi sigurnosti opskrbe", Bruxelles izrađuje planove za suočavanje sa "strukturnim, dugoročnim posljedicama" sukoba. Jørgensen je naglasio da se Unija "priprema za najgore scenarije", iako još nije došlo do potrebe za racionalizacijom ključnih proizvoda poput mlaznog goriva ili dizela. "Bolje je biti spreman nego poslije žaliti", poručio je.

Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se energetski šok osjeća širom svijeta, potičući inflaciju i usporavajući ekonomski rast. Zbog toga su vlade prisiljene izrađivati planove za podršku potrošačima, a neke države i ponovno aktivirati termoelektrane na ugljen.

Avio kompanije posebno su izrazile zabrinutost zbog opskrbe mlaznim gorivom. Na pitanje o mogućnosti ublažavanja propisa kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a ili dopustilo veće miješanje etanola u automobilsko gorivo, Jørgensen je odgovorio da "još nismo u situaciji da smo prilagodili ili promijenili bilo koje od naših postojećih pravila". EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo; u EU tačka smrzavanja iznosi -47 Celzijevih stepeni, a u SAD-u -40.

Ipak, dodao je: "Razmatramo sve mogućnosti. Jasno je da ćemo, kako se situacija bude zaoštravala, morati sve ozbiljnije razmotriti i zakonske alate koji su nam na raspolaganju."

Aktiviranje strateških rezervi

Jørgensen je također rekao da "neće isključiti" još jedno aktiviranje strateških energetskih rezervi "ako situacija postane teža". Zemlje članice EU sudjelovale su prošlog mjeseca u dosad najvećem povlačenju nafte iz strateških rezervi u historiji, u pokušaju da se obuzda rast cijena.

Povjerenik nije želio podijeliti "tačnu analizu" EU o tome kada bi novo povlačenje moglo biti potrebno, ali je naglasio da se situacija shvaća vrlo ozbiljno. "Spremni smo to učiniti kada i ako postane nužno", kazao je.

"Moramo zadržati sve opcije otvorenima. Ako se doista, kao što predviđam, radi o dugotrajnoj krizi, ti će nam alati trebati i kasnije", dodao je. "To se mora učiniti u pravom trenutku i mora biti razmjerno."

Jørgensen je ponovio svoj stav da ove godine neće biti izmjena u zakonodavstvu EU koje bi zaustavile uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (UPP). Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za osiguravanje dodatnih zaliha prihvatljivo jer oni djeluju na "slobodnom tržištu".