U martu 2026. godine društvene mreže preplavili su videosnimci generisani umjetnom inteligencijom na kojima su američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu prikazani kao figurice igračaka. Stručnjaci upozoravaju da ovaj oblik propagande ne mora nužno uvjeravati publiku, već isključivo dostići masovnu viralnost.

Snimci prikazuju strahote rata kroz minijaturne predmete u ruševinama, asocirajući na bombardovanje djevojačke škole u iranskom gradu Minabu. Drugi materijali prikazuju Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua koji listaju takozvane Epsteinove dosjee. Animacije istovremeno prikazuju vojnike kako prolaze kroz rijeke krvi ili se vraćaju u lijesovima s američkim zastavama. Mediji povezuju ove snimke, koji su emitovani i na iranskoj državnoj televiziji, s institutom bliskim Iranskoj revolucionarnoj gardi. Većina materijala nosi oznaku grupe Explosive News Team, čiji članovi tvrde da predstavljaju nezavisan studentski pokret.

Odgovor Sjedinjenih Američkih Država

Američka administracija odgovorila je objavom materijala koji promovišu vojne operacije koristeći estetiku popularnih videoigara. Službeni Washington kreirao je sadržaje koji kombinuju stvarne snimke zračnih napada sa scenama iz popularnih filmova i digitalnih igara. Dok iranski materijali naglašavaju razorne posljedice sukoba, američke objave fokusiraju se na projekciju vojne dominacije. Obje sukobljene strane koriste format zabave kako bi plasirale svoje političke poruke, piše Time Magazine.

Umjetna inteligencija znatno je pojeftinila masovnu produkciju sofisticirane propagande i otežala razlikovanje službenih saopćenja od imitacija. Kreatori koriste vizuelni jezik poznat mlađim generacijama i smještaju ga u uznemirujući kontekst koji privlači pažnju. Korisnici interneta masovno dijele takve materijale iako ne podržavaju nužno njihovu osnovnu poruku. Sličnu strategiju koristila je teroristička organizacija ISIL 2015. godine prilikom kreiranja snimaka namijenjenih regrutaciji mladih na Zapadu. Njihovi materijali koristili su brze kadrove i tempo karakterističan za filmske foršpane.

Nova era digitalnog ratovanja

Kineski mediji prvi su upotrijebili estetiku dječjih igračaka u propagandi tokom pandemije koronavirusa. Njihove animacije zabilježile su milionske preglede na platformama koje kineske vlasti koriste isključivo za vanjsku komunikaciju. Sličnu metodu preuzela je i Rusija uoči moldavskih parlamentarnih izbora 2025. godine. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je: "Naši snimci zabilježili su više od dvije milijarde pregleda." Analitičari ističu da doseg ovih animacija višestruko premašuje čitanost bilo kojeg autentičnog novinarskog izvještaja o ratnim dešavanjima.

Moderne kampanje prilagođavaju se algoritmima društvenih mreža, gdje viralnost postaje važnija od pokušaja uvjeravanja javnosti u ispravnost političkih stavova. Stručnjaci objašnjavaju da digitalna propaganda stvara atmosferu koja direktno oblikuje percepciju sukoba u javnosti. Kroz manipulaciju pažnjom, ovakvi sadržaji definišu ko izgleda pobjednički, a ko pravedno u aktuelnim dešavanjima. Konačni cilj spektakla nije promjena mišljenja korisnika, već osvajanje njihove potpune pažnje u prezasićenom medijskom prostoru.