Francuska će povećati zalihe projektila i dronova za čak 400 posto do 2030. godine, stoji u nacrtu zakona o vojnom planiranju u koji je Politico imao uvid. Vlada će tako 8. aprila predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju, koji predviđa izdvajanje 8,5 milijardi eura za dronove i projektile do kraja desetljeća.

Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazali su koliko se brzo troši streljivo u ratovima visokog intenziteta, pa Pariz zato planira izdvojiti milijarde eura kako bi povećao postojeće zalihe i nadoknadio protuzračne projektile koje je francusko ratno zrakoplovstvo ispalilo u Perzijskom zaljevu kako bi odbilo napade iranskih dronova, zaključuje Politico.

„Hitno nam treba streljivo“, nedavno je izjavio francuski ministar odbrane Sébastien Lecornu, dok je govorio o rastu straha od mogućeg sukoba s Rusijom do kraja desetljeća.

Francuski odbrambeni plan

Francuska sada tako predviđa obrambenu potrošnju od 63,3 milijarde eura u 2027. godini, 68,3 milijarde u 2028., 72,8 milijardi u 2029. i 76,3 milijarde u 2030. Nakon što zakon bude usvojen u parlamentu, ti će iznosi i dalje morati biti svake godine potvrđeni kroz konkretne proračunske zakone, dok će ciljevi u pogledu sposobnosti morati biti pretvoreni u konkretne ugovore putem agencije za nabavu naoružanja.

Posebno su upečatljivi gore spomenuti planovi za dronove i projektile; Francuska planira povećati svoje zalihe tzv. „lutajuće municije“, poput kamikaza-dronova, za 400 posto, zalihe vođenih bombi AASM Hammer koje proizvodi Safran za 240 posto te zalihe projektila Aster i Mica koje proizvodi MBDA za 30 posto. Vlada će tako 8. aprila predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju, koji predviđa izdvajanje 8,5 milijardi eura za dronove i projektile do 2030. godine.

Novi ugovori trebali bi biti potpisani usred tenzija između francuske države i obrambene industrije. Proizvođači oružja optužuju vladu da ne naručuje dovoljno, dok vlada od proizvođača traži da prvo ulože u svoje proizvodne kapacitete prije nego što potpiše nove ugovore.

Čini se da će se industrija morati prilagoditi zahtjevima vlade. Jedan francuski dužnosnik ranije je rekao za Politico da bi proizvođači oružja trebali biti spremni apsorbirati veliko povećanje potražnje, a prošlog tjedna izvršni direktor tvrtke MBDA Eric Béranger izjavio je novinarima da će proizvođač projektila ove godine povećati proizvodnju za 40 posto, uključujući i udvostručenje proizvodnje projektila Aster.

Nasljednik Leclerca

Osim zaliha streljiva, nacrt dokumenta pokazuje da Francuska ne planira proširivati svoje oružane snage: primjerice, nema planirane nabave dodatnih borbenih zrakoplova Dassault Rafale niti fregata, unatoč ranijim obećanjima Macrona.

Pariz, međutim, razmatra razvijanje novog tenka. Nacrt pokazuje da će Francuska pokrenuti studije kako bi procijenila tko će naslijediti trenutačni glavni borbeni tenk Leclerc. Nakon sve većih poziva zastupnika i industrije priznaje se mogućnost da bi francusko-njemački projekt novog tenka mogao kasniti te da kopnene snage trebaju privremeno rješenje kada Leclerc tenkovi izađu iz upotrebe krajem 2030-ih.

Iza ideje o tenku stoji spoznaja iznesena u nacrtu plana, gdje piše da Pariz očekuje moguće kašnjenje u razvoju tenka nove generacije koji razvija zajedno s Njemačkom. Francuska je također, čini se, odustala od projekta Eurodrone (bespilotne letjelice dugog dometa za izviđanje koju je razvijala zajedno s Njemačkom, Italijom i Španjolskom), jer nacrt ne predviđa nikakva sredstva za taj već dugo odgađani europski program.

Iako plan obuhvaća razdoblje do 2030., parlamentarci i predstavnici industrije očekuju da će Macronov nasljednik izraditi novi plan nakon predsjedničkih izbora 2027. godine. U Francuskoj zasad postoji širok konsenzus o potrebi povećanja obrambene potrošnje, pri čemu je krajnje desni političar i favorit za predsjedničke izbore Jordan Bardella prošlog mjeseca izjavio da bi Francuska trebala izdvajati 3,5 posto BDP-a za vojsku, u skladu s ciljevima NATO-a.