Od najbrže formiranog do najnefunkcionalnijeg Vijeća ministara BiH prošle su dvije godine. Nakon što je BiH u martu 2024. godine otvorila pristupne pregovore sa Evropskom unijom, institucije BiH predvođene Vijećem ministara BiH izgubljene su u vremenu i prostoru.

Nije imenovan glavni pregovarač, kašnjenje Reformske agende, nisu usvojena dva zakona iz oblasti pravosuđa (Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH), kasni se sa pripremom dva zakona zbog kojih BiH prijeti siva lista FATF-a. Tek nakon što je postalo jasno da je istekao jednogodišnji monitoring i da BiH nema više vremena, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo pravde ubacili su u petu brzinu i počeli raditi na izradi zakona. I bez obzira što je jedan od tih zakona usvojen u Vijeću ministara BiH, on još nije usvojen u PS BiH, piše novinska agencija Patria.

Koliko je nefunkcionalno Vijeće ministara BiH pokazuju i izjave ministara nakon svake sjednice, jer je očito da svako ima svoje viđenje odnosa unutar Vijeća ministara BiH i krivi one druge za neuspjeh.

Od januara 2025. godine Vijeće ministara BiH je i neustavno s obzirom da su iz reda Srba dva ministra, dok Bošnjaci imaju tri pozicije, a Hrvati čak četiri (predsjedavajuću Borjanu Krišto i tri ministra – pravde, civilnih poslova i zamjenik ministra sigurnosti koji u potpunosti rukovodi Ministarstvom nakon hapšenja Nenada Nešića).

Krišto nakon fijaska sa imenovanjem Gorana Selaka za ministra sigurnosti koji se sam povukao iz dalje procedure u martu 2025. godine, nikada nije delegirala novi prijedlog, pa tako HDZ u Vijeću ministara BiH ima najviše kadrova prisvajajući jednu poziciju iz reda srpskog naroda. No, o tome se čak pretjerano ili nikako ne oglašava ni Milorad Dodik, čuvajući valjda tako dobre odnose sa partnerskim HDZ-om.

I posljednja sjednica Vijeća ministara BiH nije mogla proći bez skandala, pa je tako nakon izjava ministara prometa i komunikacija Edina Forte i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića o odlukama s te sjednice, reagirala Krišto navodeći da ministri ne iznose tačne informacije.

“Netačno iznesene informacije o glasanju na sjednici o tačkama koje su razmatrane, ali nisu usvojene, kao i pokušaj minimiziranja dnevnog reda u javnosti, nedvojbeno potvrđuju izbjegavanje odgovornosti. Ministri, kao nosioci izvršnih funkcija u ime ministarstava, predlagači su i vlasnici materijala koji se razmatraju na sjednici, i sve što predlože, u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća ministara BiH, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH uvrštava u dnevni red”, navela je Krišto.

No, da već dugo stvari ne funkcionišu u Vijeću ministara BiH pokazuju i primjeri sa odugovlačenjem pojedinih imenovanja, izbjegavanje smjene Darka Ćuluma sa čela Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), skidanje određenih odluka sa dnevnog reda.
Vijeće ministara BiH još prošle godine je palo na ispitu odgovornosti kada nije razriješilo dužnosti Ćuluma iako je podnio ostavku i u trenutku kada je trajao napad na državne insititucije napustio SIPA-u i prešao u MUP Rs. Nakon četiri mjeseca Ćulum je povukao svoju ostavku, s obzirom da nije razriješen, i 14. jula osvanuo u kabinetu direktora SIPA-e.

Sva apsurdnost političkih imenovanja ogleda se u slučaju Ćulum. Umjesto da insistiraju na njegovom razrješenju, stranke Trojke su podržale i imenovanje zamjenika direktora SIPA-e, Dragana Andrića, dok su se Bošnjaci masovno penzionisali, a ova agencija ostajala bez rukovodećih kadrova iz reda Bošnjaka. Kakvi interesi povezuju stranke Trojke i Darka Ćuluma nije do kraja jasno, ali je evidentno da je država BiH u ovom slučaju izgubila. A oni koji su se zakleli da će poštovati zakone i Ustav BiH to nisu uradili.

Slučaj Ćulum za njih je arhiviran, a izgleda i za Tužilaštvo BiH u kojem se kiseli krivična prijava protiv Ćuluma i Borjane Krišto jer nije pokrenula imenovanje novog ministra sigurnosti.

Zbog javnosti, a i onih kojima je pamćenje kratko kao fitilj od svijeće, napomenut ćemo da je Darku Ćulumu mandat direktora istekao još u julu 2024. godine. O ispunjavanju uslova za penzionisanje dok šalje druge u penziju, niko osim medija više i ne govori.

Tako čovjek bez zvaničnog drugog mandata upravlja jednom od najvažnijih policijskih agencija. A van mandata su i neki drugi direktori kao što je Draško Milinović na čelu Regulatorne agencije za komunikacije (mandat istekao 2024.), Enes Hašić na čelu Agencije za razvoj visokog obrazovanja, dok su neki već dobili i nove mandate.

Od 33 pozicije na koje su izvršena imenovanja u ovom mandatu Vijeća ministara BiH, šest je Bošnjaka, 14 Srba, 13 Hrvata. I ne, ovdje se ne radi o prebrojavanju krvnih zrnaca već o poštivanju zakona i Ustava BiH. Jer ne mogu zakoni i Ustav primjenjivati se za neke druge, ali ne i za Bošnjake.

Jedno od posljednjih imenovanja bio je direktor Službenog lista BiH Dragan Prusina koji je na toj poziciji od 2006. godine. No, za Trojku ni u tom slučaju nije bilo ništa sporno, baš kao ni u otetoj poziciji koordinatora za reformu javne uprave.