Nova regulacija cijena goriva u Njemačkoj, uvedena kako bi se ublažio udar poskupljenja potaknut ratom na Bliskom istoku, zasad ne daje rezultate. Iako benzinske pumpe smiju povećati cijene samo jednom dnevno, praksa pokazuje da gorivo i dalje poskupljuje, piše Tagesschau.

Prema novoj mjeri, cijene goriva mogu rasti samo jednom dnevno – u podne – dok nakon toga tokom dana smiju samo padati. Cilj je bio spriječiti nagle i česte skokove cijena, ali stvarnost je drugačija. Na jednoj benzinskoj pumpi u okolini Stuttgarta cijena dizela dostigla je 2,43 eura po litri.

Uprkos visokoj cijeni, vozači i dalje dolaze, dijelom i zbog straha da bi gorivo moglo dodatno poskupjeti. "Nije postalo jeftinije, nego skuplje", kaže Monika Trick. Ramona Konrad dodaje kako stalno pokušava procijeniti kada je najbolje vrijeme za sipanje goriva, ali često dolazi "na sreću".

Trgovci: Mjera je promašaj

Vlasnici benzinskih pumpi otvoreno kritikuju novu regulaciju. Diethelm Jaspers, koji upravlja s nekoliko pumpi u okolini Stuttgarta, smatra da pravilo nema smisla. "Prije su cijene išle malo gore pa dole. Sada idu gore i više se ne spuštaju toliko", kaže Jaspers, dodajući da se radi o "polaganom, ali stalnom rastu cijena".

Ističe i da vlasnici pumpi nemaju kontrolu nad cijenama jer ih određuju naftne kompanije, dok se nezadovoljstvo kupaca prelijeva upravo na njih. Slična iskustva ima i Thomas Zens, vlasnik nezavisne benzinske pumpe kod Karlsruhea.

On cijene mora postavljati unaprijed, bez jasnog uvida u poteze konkurencije. "Nemam nikakav oslonac, ne znam šta će drugi učiniti", kaže Zens. Zbog toga često podiže cijene za osam do deset centi, a potom ih eventualno smanjuje.

ADAC: Cijene i dalje rastu

Njemački automobilski klub ADAC potvrdio je da mjera nije zaustavila rast cijena. Analiza pokazuje da su cijene goriva kontinuirano rasle i nakon uvođenja ograničenja. "Ako naftnim kompanijama dopustite samo jedno povećanje dnevno, one ga jednostavno povećaju više i uračunaju dodatni rizik", poručuju iz ADAC-a.

Drugim riječima, umjesto češćih manjih korekcija, sada dolazi do rjeđih, ali većih poskupljenja. Zbog slabog efekta otvorena je rasprava o dodatnim državnim intervencijama. Među prijedlozima su smanjenje poreza na gorivo, ograničavanje cijena ili uvođenje posebnih poreza na izvanrednu dobit energetskih kompanija.

Dio trgovaca podržava poreska rasterećenja, dok su skeptični prema administrativnom ograničavanju cijena. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da bi dodatna regulacija mogla imati ograničen efekat. "Važno je pustiti da cijene odražavaju stvarno stanje, jer to dovodi do smanjenja potrošnje koje je nužno", ističe ekonomista Lars Feld sa Univerziteta u Freiburgu.

Rat i dalje diktira cijene

Iako su najave primirja na Bliskom istoku dovele do pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, to se još ne vidi na benzinskim pumpama. Cijene goriva i dalje rastu, a stručnjaci procjenjuju da će trebati vremena da se eventualni pad prelije na potrošače.

"Bio bih zadovoljan kada bismo to osjetili u roku od sedmicu dana, ali realnije je očekivati efekat tek do kraja dvosedmičnog primirja", kaže Feld. Da li će cijene pasti na nivoe prije sukoba zavisit će od toga hoće li se situacija dugoročno stabilizovati.