U Sarajevu je održana komemoracija akademiku Rusmiru Mahmutćehajiću, jednom od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca, naučnika i javnih djelatnika, čiji je život i rad bio posvećen Bosni i Hercegovini, njenom identitetu i društvu.

Govoreći o njegovoj ulozi u najtežim trenucima novije historije, njegov prijatelj Sefer Halilović istakao je da je Mahmutćehajić imao presudnu ulogu u organizovanju odbrane države.

„Otišao je i izgubili smo najboljeg. Mi takvoga nemamo. Trebat će vjerovatno sto godina da se ponovo rodi takav jedan“, kazao je Halilović.

Naglasio je da je Mahmutćehajić, u vrijeme kada su mnogi negirali mogućnost rata, bio među onima koji su insistirali na organizovanju odbrane Bosne i Hercegovine.

„Da nije bilo te aktivnosti, pitanje je kakva bi bila odbrana Bosne i da li bi uopće bilo“, rekao je Halilović.

Posebno je izdvojio njegovu ulogu u razvoju namjenske industrije tokom rata, ističući da je Bosna i Hercegovina tada imala proizvodnju na 98 lokacija, što je, kako je naveo, bilo od presudnog značaja za opstanak države.

"Za njega je BiH bila majka i svetinja"

Sonja Biserko naglasila je da je Mahmutćehajićev život bio trajna poruka o ljubavi prema Bosni i Hercegovini, ali i o važnosti očuvanja njenog identiteta.

„Za njega Bosna i Hercegovina nije bila samo ime – bila je majka, svetinja, okvir života“, kazala je Biserko.

Istakla je njegovo zalaganje za bosanstvo kao građanski princip, naglašavajući da je vjerovao kako jedino zajedništvo različitih identiteta može osigurati opstanak države.

Fra Mile Babić podsjetio je na njegov intelektualni rad, ističući da je Mahmutćehajić povezivao nauku i vjeru, te se suprotstavljao ideologijama koje šire mržnju i podjele.

„Rusmir je bio veliki umnik i veliki vjernik“, rekao je Babić, dodajući da je njegovo djelovanje bilo usmjereno ka miru i dijalogu.

"Izgubili smo na horizontu zvijezdu koja je grijala biće Bosne"

Krsto Mijanović govorio je o idejama koje je Mahmutćehajić ostavljao svojim saradnicima, naglašavajući njegovu posvećenost čovjeku i odnosima među ljudima.

„Izgubili smo na horizontu zvijezdu koja je grijala biće Bosne“, kazao je Mijanović.

Fra Ivo Marković istakao je njegovu svestranost, navodeći da je bio naučnik, filozof, teolog i političar, ali i duboki vjernik.

„Ime Boga za Rusmira bio je mir“, rekao je Marković.

Rasim Gačanović, koji je s Mahmutćehajićem sarađivao više od pola stoljeća, kazao je da je bio „mudri znalac i tumač važnosti bosanstva“, te da se „takav čovjek rađa jednom u sto godina“.

„Ako šutimo, odgovorni smo. Ako se bojimo, bit ćemo poraženi“

Na komemoraciji je istaknuto i njegovo ogromno naslijeđe u nauci, kulturi i javnom djelovanju, kao i njegova uloga u očuvanju bosanskog srednjovjekovnog naslijeđa.

Erma Ramić Kunić podsjetila je na njegovu podršku istraživačima i važnost koju je pridavao bosanskoj pisanoj tradiciji.

„Ako šutimo, odgovorni smo. Ako se bojimo, bit ćemo poraženi“, citirala je jednu od njegovih poruka.

Govornici su se složili da Mahmutćehajićevo djelo ostaje trajno prisutno kroz ljude, ideje i institucije koje je stvarao, te da njegova vizija Bosne i Hercegovine kao zajednice ravnopravnih ljudi i naroda ostaje obaveza budućim generacijama.

"Amanet koji je ostavio"

Na komemoraciji se obratio i premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, koji je istakao da se Mahmutćehajićev život ne može posmatrati odvojeno od sudbine države.

„Danas u tišini koja govori više od riječi opraštamo se od čovjeka čiji je život bio duboko utkan u sudbinu naše države“, kazao je Nikšić.

Naglasio je da je Mahmutćehajić pripadao generaciji koja je u najtežim trenucima preuzela odgovornost za odbranu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.

„Za odgovornost da brani ideju Bosne i Hercegovine onda kada je ona bila najugroženija teško se mogla naći podobnija ličnost“, rekao je, podsjećajući na njegovu ulogu prvog potpredsjednika Vlade Republike Bosne i Hercegovine i ministra u ratnim godinama.

Nikšić je istakao da Mahmutćehajićeva misija nije završena ratom, već da je tada započela „možda i zahtjevnija borba – borba za razumijevanje Bosne i Hercegovine“.

Govoreći o njegovom intelektualnom radu, naveo je da je kroz knjige, eseje i javne nastupe branio ideju države kao zajednice različitih identiteta, naglašavajući da se njena snaga nalazi u pluralnosti, a ne u podjelama.

„Kao osnivač i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna neumorno je stvarao prostor dijaloga između kultura, religija i ideja, vjerujući da istinski mir počinje razumijevanjem drugoga“, kazao je Nikšić.

Dodao je da Mahmutćehajićevo naslijeđe obavezuje buduće generacije da čuvaju dijalog i zajedništvo.

„Bosna i Hercegovina nije zadatak jedne generacije, nego trajna obaveza svih nas“, poručio je.

Na kraju obraćanja izrazio je saučešće porodici, naglašavajući i simboliku punog imena države na kojoj je Mahmutćehajić insistirao.

„Svjesno danas ni ja nisam izgovorio skraćeni naziv države. To je amanet koji nam je ostavio“, rekao je Nikšić, dodajući da svako izgovaranje punog imena Bosne i Hercegovine nosi odgovornost, poštovanje i potvrdu njenog integriteta i historije, prenosi N1.