Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen pozvao je saveznike u NATO-u da se ujedine u odbrani međunarodnog prava, odbacivši pritom najnovije komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o tom arktičkom otoku. Nielsen je poručio da je Grenland ponosna nacija koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je američki predsjednik nazvao "komadom leda".

Trump je u srijedu na društvenim mrežama izrazio frustraciju zbog nespremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji je pokrenuo s Izraelom. Poručio je da vojni savez nije bio prisutan kada je trebao i da ga neće biti "ako nam ponovno zatrebaju. ZAPAMTITE GRENLAND, TAJ VELIKI, LOŠE VOĐENI, KOMAD LEDA".

Nielsen je odbacio takav opis. "Nismo mi nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi koji svakodnevno djeluju kao dobri globalni građani, s punim poštovanjem prema svim našim saveznicima", rekao je za novinsku agenciju Reuters.

Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući odbrambeni savez NATO-a i međunarodno pravo. "Te su vrijednosti sada dovedene u pitanje i smatram da bi se svi saveznici trebali ujediniti kako bi ih pokušali očuvati. Nadam se da će se to i dogoditi", izjavio je.

Diplomatski razgovori

Članice NATO-a već su se ranije ove godine suočile s izazovom kako očuvati jedinstvo saveza nakon što je Trump ponovo aktualizirao svoj pokušaj preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je također članica NATO-a. Bijela kuća je u januaru objavila da Trump razmatra upotrebu vojne sile na Grenlandu, što je potaknulo Njemačku, Francusku i druge europske države da na otok pošalju manje vojne kontingente kao poruku solidarnosti i odvraćanja.

Trump je kasnije odustao od takvih prijetnji nakon razgovora s glavnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, navodeći da je postignut "okvir za budući sporazum" i prebacujući spor na diplomatski teren. Njegovi najnoviji komentari o otoku uslijedili su upravo nakon sastanka s Rutteom u srijedu.

Grenland, Danska i SAD pokrenuli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nielsen je potvrdio da su oni i dalje u toku te da su zakazani novi sastanci.

Trump i njegovi pristaše ustraju na tome da je Grenland potreban Sjedinjenim Državama kako bi se suprotstavile prijetnjama Rusije i Kine na Arktiku te tvrde da Danska ne može garantovati njegovu sigurnost. SAD već ima vojnu bazu na otoku i mogućnost proširenja svoje prisutnosti prema sporazumu iz 1951. godine, prenosi Index.

"Bilo bi neobično da, u trenutku kad sve strane žele razgovarati o jačanju odbrambene saradnje, ne uzmemo u obzir taj sporazum iz 1951.", komentirao je Nielsen.

Unatoč pregovorima, Nielsen je jasno dao do znanja kako ne vjeruje da je Trump odustao od svojih ambicija prema otoku. "Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontrolira Grenland skinuta s dnevnog reda", zaključio je.