Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama ubrzala je prošlog mjeseca na najvišu stopu u gotovo dvije godine, potaknuta rastućim cijenama nafte zbog rata SAD-a i Izraela u Iranu. Potrošačke cijene u martu porasle su 3,3 posto na godišnjoj razini, što je skok u odnosu na 2,4 posto iz februara – najveća mjesečna promjena od 2022. godine, saopćilo je Ministarstvo rada, prenosi BBC.

Prošlomjesečni rast inflacije prvenstveno je potaknuo nagli skok cijena na benzinskim pumpama, do kojeg je došlo nakon što je zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog rata podiglo cijene nafte na svjetskim tržištima. Cijene goriva porasle su za čak 21,2 posto od februara do marta – najveći mjesečni porast otkako američka vlada prati te podatke, od 1967. godine. Cijene loživog ulja skočile su za više od 30 posto, bilježeći najveći rast od februara 2000. godine.

Kalifornija: 140 dolara za punjenje Jeepa

Udar na cijene posebno je vidljiv u saveznim državama poput Kalifornije. Prema podacima Američkog autokluba, prosječna cijena galona goriva u Kaliforniji iznosila je u četvrtak 5,93 dolara, dok je nacionalni prosjek bio 4,16 dolara.

Annel Villegas (23) opisala je situaciju jednom rečenicom: "Vozim kamionet i sada me punjenje do pola spremnika košta oko 70 do 80 dolara. Jednostavno se nosim sa situacijom, što znači da plaćam više." Rosa Cano (37) procjenjuje da ju je posljednje punjenje Jeepa koštalo oko 140 dolara, u poređenju s 80 dolara koliko je inače trošila. "Pitam se zašto smo uopće u ovom ratu. To je nepotrebno. Kao država, trebali bismo donositi bolje odluke", rekla je Cano, koja se više od sat vremena vozila kroz gust saobraćaj do centra Los Angelesa kako bi obavila kupovinu za krštenje kćeri, piše Index.hr.

Skok cijena goriva činio je gotovo tri četvrtine ukupnog porasta inflacije u martu. Tokom mjeseca porasle su i cijene avionskih karata i odjeće, što odražava kombinaciju viših troškova energije i dugoročnog utjecaja carina. Cijene hrane ostale su nepromijenjene u odnosu na februar, no analitičari upozoravaju da bi mogle porasti narednih mjeseci kada se počnu osjećati posljedice viših troškova prijevoza i gnojiva.

"Zasad se čini da je ovo ponovni rast potaknut cijenama energije s ograničenim prelijevanjem, a ne potpuno ukorijenjena dinamika inflacije drugog kruga. Međutim, ako cijene energije ostanu povišene, postoji rizik da će se ti učinci s vremenom proširiti kroz troškove, cijene i, u konačnici, inflacijska očekivanja", izjavila je Arielle Ingrassia, saradnica direktorice u britanskoj kompaniji za upravljanje imovinom Evelyn Partners.

Wall Street gubi nade u snižavanje kamatnih stopa

Politički pritisak raste kako se bliže novembarski izbori na sredini mandata. Predsjednik Donald Trump ustvrdio je da će skok cijena energije biti kratkotrajan, odbacujući zabrinutost zbog rizika za šire privređivanje. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai istaknuo je pad cijena lijekova na recept i osnovnih namirnica. "Američka privreda ostaje na čvrstim temeljima zahvaljujući politici administracije usmjerenoj na jačanje ponude", napisao je.

Dio analitičara ohrabruje podatak da je takozvana temeljna inflacija – koja isključuje promjenjive cijene hrane i energije – bila nešto niža od očekivane i iznosila 2,6 posto. "Glavnu stopu inflacije pokreće privremeni energetski šok, ali ispod površine, temeljna inflacija nastavlja se kretati u pravom smjeru", rekao je Adam Schickling, američki ekonomista u Vanguardu.

Ipak, ovakav razvoj srušio je nade na Wall Streetu da bi američka centralna banka ove godine mogla sniziti kamatne stope. "Zvaničnici Feda dvaput će razmisliti prije nego što kažu javnosti da očekuju privremenu inflaciju, nakon što su pogrešno procijenili postpandemijsku inflaciju", zaključio je Atakan Bakiskan, američki ekonomista u Berenbergu.

Izvor: Index.hr