Konstituiran je deseti saziv slovenskog parlamenta. Nakon potvrde mandata svih zastupnika, uslijedilo je tajno glasanje o novom predsjedniku Narodne skupštine. S 48 glasova podrške, na tu je dužnost izabran predsjednik stranke Resni.ca, Zoran Stevanović.

Kandidatura predsjednika stranke Resni.ca, Zorana Stevanovića, podnesena je potpisima pet zastupnika njegove stranke, tri zastupnika NSi-ja i tri zastupnika SDS-a Janeza Janše. Na tajnom glasanju podržalo ga je tada 48 zastupnika, što mu je dovoljno da preuzme vodstvo Narodne skupštine. Naime, za izbor je potrebno najmanje 46 glasova. Predano je 79 glasačkih listića, od kojih su dva bila nevažeća. Prije glasanja, zastupnici Ljevice i SD-a najavili su da neće preuzeti glasačke listiće, dok će u Svobodi glasati protiv.

U svom prvom govoru zastupnicima nakon izbora, Stevanović im je zahvalio na ukazanom povjerenju. Naglasio je da to nije samo formalnost, kao što smo u vremenima kada se "od političara više ne očekuje samo donošenje odluka, već i preuzimanje smjera i, prije svega, odgovornost". Dodao je da politika u podijeljenom društvu ima priliku postati most, a ne zid. "Previše smo puta posljednjih godina vidjeli koliko se brzo mogu izgraditi zidovi između ljudi, između regija, a nažalost i između političkih tabora. Zidovi su jednostavni, mostovi su teški, ali upravo zato su vrijedni", rekao je.

"Slovenija nije samo ideja, Slovenija su ljudi - ljudi koji su nam dali mandat, ljudi koji od nas ne očekuju savršenstvo, ali očekuju iskrenost, ne očekuju čuda, ali očekuju trud i, prije svega, očekuju da ih ne zaboravimo odmah nakon zatvaranja birališta", rekao je Stevanović. Kazao je da povjerenje birača nije samo po sebi razumljivo. „To je zajam i, kao i svaki zajam, mora se vratiti radom, odgovornošću, riječju koja stoji. Ako želimo vratiti povjerenje u politiku, moramo početi od osnova, s poštovanjem, sa slušanjem, sa sviješću da nitko od nas nema monopol na istinu“, rekao je.

LIK I DJELO

Novi predsjednik Narodne skupštine naglasio je da je svjestan da mandat neće biti lak. „Pitanje nije hoće li biti teško, pitanje je hoćemo li moći stupiti stepenicu više od svakodnevnih podjela, hoćemo li znati kada je potrebno staviti državu ispred stranke, ljude ispred bodova, budućnost ispred trenutnog pljeska. To je test koji nas sada čeka, i to je odgovornost koju i ja danas prihvaćam bez lažne skromnosti. Kao predsjednik Državnog zbora, osigurat ću da se rad odvija po pravilima, da se poštuje red, da svatko ima priliku reći svoje mišljenje, ali istovremeno ću vas uvijek podsjećati na nešto što je važnije od bilo kakvih poslovnika, da smo ovdje za ljude“, obećao je.

Stevanović preuzima kormilo desetog saziva Državnog zbora kao predsjednik stranke koja je u Državni zbor ušla s najgorim rezultatom među izabranima. To se dogodilo drugi put u povijesti Slovenije. Naime, na kraju mandata, kada se tadašnja vlada Boruta Pahora od 2008. do 2011. već počela raspadati, zastupnik tada najmanje parlamentarne i vladine stranke Ljubo Germič neko je vrijeme sjedio na čelu Narodne skupštine.

Kako je na sjednici prije glasanja rekao prvi potpisnik kandidature, zastupnik stranke Resni.ca Nedeljko Todorović, predlagatelji su ocijenili da je Stevanović "u ovim okolnostima kandidat koji može povezati različite političke smjerove, preuzeti vodstvo Narodne skupštine i osigurati njezino puno funkcioniranje i nesmetan rad 10. saziva Narodne skupštine". Stranke koje su podržale Stevanovićevu kandidaturu nisu sudjelovale u raspravi prije glasanja. U međuvremenu, bilo je poprilično upozorenja stranaka lijevog centra da Stevanović nije prikladan za predsjednika Narodne skupštine.

O mogućim kandidatima za predsjednika Državne skupštine posljednjih dana kružilo je nekoliko imena, no stranke su tajile svoje karte i nije bilo službenih objava kandidatura. Prije sjednice, Janez Cigler Kralj (NSi) bio je najčešće spominjani kandidat, uz Stevanovića i zastupnicu Resni.ce Katju Kokot.

DODIKOVE ČESTITKE

-Čestitam Zoranu Stevanoviću izbor na mjesto predsjednika parlamenta Slovenije. Veliki uspjeh, prepoznata vizija i jaka podrška! Čestitam, Zorane, i želim Vam uspjeh u ovom važnom mandatu, poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a u dvama objavama na društvenim mrežama.

Stevanović se, naime, zalagao da se Dodiku ne uvedu sankcije, ali nije uspio u svojim nastojanjima, te je lider SNSD i dalje na „crnoj-listi“ Slovenije.

ANTIVAKSER NA ČELU PARLAMENTA

Zoran Stevanović je široj javnosti postao poznat upravo kao jedan od najglasnijih lidera antivakserskog pokreta u Sloveniji tokom pandemije COVID-19.

Bio je glavni organizator masovnih prosvjeda u Ljubljani protiv COVID potvrda i obavezne vakcinacije.

Njegova stranka (Istina) izrasla je direktno iz tog pokreta, koristeći društvene mreže za širenje stavova protiv tadašnjih vladinih zdravstvenih mjera.

Zbog organizacije prosvjeda koji su povremeno postajali nasilni, bio je i privođen, a njegovi kritičari su ga često optuživali za populizam i širenje dezinformacija.

Njegov uspon od uličnog aktiviste do predsjednika parlamenta smatra se velikim političkim preokretom u Sloveniji.

Njegov otac je iz sela Trnovica kod Zvornika. On se, kao i mnogi drugi iz tog kraja, svojevremeno odselio u Sloveniju (Jesenice/Kranj) trbuhom za kruhom, gdje je Zoran i rođen.

Mediji u Sloveniji o Zoranu Stevanoviću pišu s velikom dozom opreza i kritičnosti, nazivajući njegovo imenovanje na čelo parlamenta "presedanom u povijesti parlamentarizma". 

Opisuju ga kao "političkog uličara" i populista koji je karijeru izgradio na valu nezadovoljstva i bijesa tokom pandemije. Često se ističe da je njegova stranka Resni.ca izrazito antisistemska i desničarska.

Mediji, poput ljubljanskog Večera, podsjećaju da se Stevanović afirmirao upravo kroz "protukovidne prosvjede" i antivaksersku retoriku protiv vlade Janeza Janše, iako ga je sada upravo Janšina stranka (SDS) podržala pri izboru.

Stevanović u medijskim istupima, poput onog za RTV Slovenija, odbacuje naziv "antivakser" kao etiketu koju mu lijepe oni koji nemaju drugih argumenata, tvrdeći da se on zapravo bori za suverenizam i slobodu izbora.

Slovenski mediji izvještavaju i o sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojima se raspravljalo o potencijalnim stranim utjecajima na izbore, pri čemu se Stevanovićeva stranka povremeno dovodila u taj kontekst, što je on oštro demantirao. 

Dok ga desni mediji vide kao potencijalnog partnera u novoj koaliciji, liberalni i lijevi mediji njegov uspon vide kao "mrak demokracije" i pobjedu populizma izgrađenog na teorijama zavjere. 

Izvor „Slobodne Bosne“ dobro upućen u političke prilike u Sloveniji kazao nam je kako Janez Janša, čiji su glasovi ustoličili Stevanovića, sastavlja vladu unatoč činjenici kako je ranije izjavio da ne želi u manjinsku vladu u Sloveniji.

-Kad dođeš u poziciju da je na vlast dohvat ruke, onda vrijedi ona „daj što daš“, ali sve je izglednije da  to ne može trajati dugo, kazao je naš izvor.

(M.I.)