Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji se prometuje 25 posto nafte globalno, doveli su do povećanja cijena goriva i u našoj zemlji. Dizel je primjetno bio i ostao skuplji od benzina, i to je trend koji ne prati samo tržište BiH.

Prema podacima GlobalPetrolPrices, početkom sedmice (6. april) prosječna cijena benzina širom svijeta iznosila je 1,48 američkih dolara po litri, dok je dizel koštao 1,58 američkih dolara po litri. Iako postoje razlike od pumpe do pumpe, u BiH cijena dizela danas (petak) se kretala 3,55 do 3,89 KM, dok se benzin mogao sipati od 2,76 KM do 3,15 KM, što ukazuje razliku u cijeni između dizela i benzina za oko 26 %.

Cijene benzina su porasle za 35,77%

Prema podacima Federalnog ministarstva najviša prosječna maloprodajna cijena SUPER PLUS bezolovnog benzina, BAS EN 228 – BMB 98 u martu je evidentirana u Bosansko-podrinjskom kantonu i iznosila je 2,63 KM po litru, dok je najniža evidentirana prosječna maloprodajna cijena zabilježena u Posavskom kantonu 2,55 KM po litru.

Najviša prosječna maloprodajna cijena PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 evidentirana je u Bosansko-podrinjskom kantonu i iznosila je 2,58 KM, dok je najniža bila u Srednjobosanskom kantonu, te je u martu iznosila 2,47 KM po litri.

S druge strane prosječna maloprodajna cijena DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) registrovana je u Bosansko-podrinjskom kantonu, 3,04 KM po litru, dok je najniža bila u Zapadnohercegovačkom kantonu, 2,94KM po litru.

Od početka rata u Iranu krajem februara i do kraja marta, cijene benzina su porasle za 35,77%, dok je dizel poskupio za 85,09%, što je više nego dvostruko više od stope rasta cijene benzina.

Razlog zašto je dizel skuplji od benzina leži u načinu na koji se sirova nafta rafinira. Dizel je gušće i čvršće gorivo, skuplje je za proizvodnju od benzina, upravo zbog načina prerade sirovine. Od svaka tri barela sirove nafte, rafinerije obično proizvode oko dva barela benzina i samo jedan barel dizela, piše Forbes.

Također, poremećaji na tržištu doveli su do veće cijene dizela, budući da se ovo gorivo koristi praktično za sve u privredi; od automobila, transporta robe i putnika, za poljoprivredne i građevinske mašine, te industriju i logistiku općenito, dok benzin uglavnom za privatna vozila.

I upravo njegova šira primjena u ekonomiji ga stavlja pod veći rizik bržeg rasta cijena u vremenu geopolitičkih tenzija. U Francuskoj je naprimjer cijena dizela nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku porasla oko 32,7%, dok je benzin (SP95-E10) porastao oko 16,86%.

U februaru ove godine benzin je zauzeo 41,6 posto u ukupnom uvozu automobila u BiH, dizel 33,1 posto, dok su hibridi ostvarili 22,3 posto udjela.

Gdje je najviše pumpi

Izvještaj organizacije FuelsEurope koja predstavlja industriju prerade nafte i goriva, iz 2024.godine, pokazuje kako je dizel činio 86% potrošnje cestovnog goriva u Latviji, 73% u Francuskoj i 66% u Njemačkoj, a u Nizozemskoj oko 50%.

Dizel je nekada bio jeftiniji od benzina, ali to više nije uvijek slučaj zbog promjena na svjetskom tržištu, raznih poreskih politika i političkih kriza. Osim toga, ako posmatramo samo tržište Evrope, Evropa proizvodi više benzina nego što joj realno treba te je u poziciji i da ga izvozi, dok istovremeno, zaostaje sa dizelom i prinuđena ga je uvoziti.

Bosna i Hercegovina, pokazuju zvanični podaci, raspolaže sa ukupno 1.205 benzinskih pumpi (Federacija BiH 715, Republika Srpska 490). Uz zvaničan broj stanovnika 3.140.095 (a pretpostavka je da ih je manje), na 2.606 stanovnika u BiH dolazi jedna benzinska pumpa.

Na entitetskom nivou, najveći broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH nalazi se u Tuzlanskom kantonu, 137, dok ih je najmanje u Bosansko-podrinjskom kantonu, pet.