Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u ponedjeljak je upozorio da će vojni pristupi osiguranju ključnih globalnih morskih puteva biti vrlo složeni i pozvao je diplomatiju da osigura nesmetanu pomorsku trgovinu kroz Hormuški moreuz, kritičnu energetsku tačku.

Hakan Fidan je govorio u programu uredničkog deska koji je organizovala agencija Anadolija u Ankari, gdje je iznio stavove Turske o nekoliko regionalnih žarišta.

Fidan je naglasio važnost održavanja otvorenih međunarodnih brodskih ruta usred rastućih napetosti u Zaljevu.

"Ono što cijeli svijet želi je da međunarodni tranzit ostane slobodan i neometan", rekao je.

Upozorio je da se stabilnost na plovnom putu ne može postići prisilnim mjerama.

"Naš stav je da ga ponovo otvorimo mirnim putem. Postoje mnoge poteškoće u intervenciji ovdje s međunarodnim oružanim mirovnim snagama", rekao je.

Rizici za globalnu trgovinu i sigurnost

Tokom programa, Fidan je moreuz opisao kao vitalni koridor za globalne tokove energije, koji čini otprilike 20-25 posto izvoza nafte i plina, te naglasio njegov značaj za petrohemikalije, gnojiva, farmaceutske proizvode i globalne lance snabdijevanja.

Fidan je upozorio da bi poremećaji u pomorskom tranzitu imali široko rasprostranjene posljedice izvan energetskih tržišta, utičući na sigurnost hrane, logistiku i industrijsku proizvodnju širom svijeta.

Tvrdio je da globalni akteri - uključujući zemlje uvoznice energije u Aziji i Evropi - imaju zajednički interes da ruta ostane otvorena, naglašavajući da "slobodan prolaz" treba ostati vodeći princip.

Također je rekao da se raspravlja o prijedlozima evropskih aktera i drugih za međunarodni mehanizam za osiguranje brodskih puteva, ali je upozorio da nijedno rješenje ne bi trebalo zavisiti od direktnog učešća u eskalaciji sukoba.

Fidan se osvrnuo na diskusije povezane s pristupom američkog predsjednika Donalda Trumpa o uspostavljanju međunarodnih zaštitnih snaga, dodajući da neke evropske zemlje nerado učestvuju u takvim inicijativama.

O stavu Irana u mogućim pregovorima, rekao je da ne očekuje prepreke slobodnom prolazu: "Ne vidim nikakav problem u vezi sa slobodnim prolazom. Kada se ispune neophodni uslovi, neće biti problema."

Upozorio je da postoji tanka linija između osiguranja pomorske sigurnosti i uključivanja u širu konfrontaciju s Iranom, dodajući:

"Nijedna zemlja ne želi biti dio rata protiv Irana. Evropljani su to također otvoreno rekli."

Stav Turske, ponovio je, je da ostane izvan sukoba, a istovremeno diplomatski doprinosi osiguravanju da moreuz ostane otvoren, u skladu s politikom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

"Hormuški moreuz je zapravo najvažniji primjer koji pokazuje da rat nije regionalni rat, već rat s globalnim implikacijama", rekao je.

Turski ministar je rekao da bi svaki poremećaj utjecao ne samo na energetske već i na lance snabdijevanja petrohemikalijama koji hrane globalnu industrijsku proizvodnju, upozoravajući na široki slom logističkih i proizvodnih mreža.

Fidan je rekao da Turska doprinosi diplomatskim putem i da nije u velikoj mjeri ovisna o Hormuškom moreuzu za vlastitu opskrbu energijom, iako se globalni cjenovni šokovi osjećaju indirektno.

Upozorio je da bi dugotrajni poremećaji mogli utjecati na globalne cijene energije i sigurnost opskrbe širom Evrope i Azijsko-pacifičkog regiona, podsjećajući na slične efekte prelijevanja nakon rata između Rusije i Ukrajine.

Također je upozorio da bi složene krize mogle izazvati šire humanitarne posljedice, uključujući potencijalnu nesigurnost hrane koja bi pogodila desetine miliona ljudi u dijelovima Afrike.

Razgovori SAD-a i Irana

Fidan je rekao da nedavni kontakti između SAD-a i Irana odražavaju pregovaračke pozicije u ranoj fazi koje su obično maksimalističke, ali je izrazio oprezni optimizam u pogledu nastavka dijaloga.

"Početni stavovi su uvijek donekle maksimalistički. Kasnije, uz podršku posrednika, strane pokušavaju da se sastanu na zajedničkoj tački. Sve dok postoji istinska namjera da se postigne primirje, održi ga i učini trajnim. Ono što trenutno vidim jeste da su obje strane iskrene u vezi s prekidom vatre i svjesne potrebe za njim."

Komentarisao je i regionalni stav Izraela, rekavši: "Vidimo da Izrael može pokušati da označi Tursku kao novog protivnika nakon Irana, jer se ne može održati bez neprijatelja."

Rekao je da posrednici rade na premošćivanju razlika, dok se diskusije o mogućim vremenskim rokovima i okvirima za privremeno primirje nastavljaju.

Fidan je napomenuo da konačni sporazum u roku od 15 dana ne bi bio "tehnički realan", dodajući da bi pregovori mogli trajati 45 do 60 dana ako se napredak nastavi.

"Ako se pitanje nuklearnog programa pretvori u pristup 'sve ili ništa', posebno u vezi s obogaćivanjem, mislim da bismo tu mogli naići na ozbiljnu prepreku", rekao je, naglašavajući da diplomatski kanali ostaju aktivni kako bi se prevazišle ključne prepreke.

Također se osvrnuo na sastanke u kojima su učestvovali SAD i iranskih predstavnika u Islamabadu, rekavši da je Turska ostala u kontaktu s relevantnim stranama tokom cijelog procesa i procjenjuje moguće doprinose tamo gdje pregovori zastanu.

Izrael, Sirija i rizici regionalne eskalacije

Fidan je upozorio da regionalni stav Izraela i dalje povećava rizike od nestabilnosti, posebno u Siriji i Libanu.

Rekao je da tekući događaji mogu stvoriti dugoročnu nestabilnost čak i ako se neke akcije privremeno odgode zbog drugih regionalnih sukoba.

Fidan je također rekao da izraelske akcije u Libanu podsjećaju na one u Gazi, optužujući ga za uništavanje stambenih objekata i infrastrukture u "kampanji depopulacije", te upozorio da bi takva dinamika mogla eskalirati u širi regionalni sukob.

Kazao je da Izrael teži teritorijalnoj ekspanziji pod izgovorom sigurnosti.

Fidan je rekao i da su očekivanja za razoružanje Hezbollaha nerealna s obzirom na unutrašnju ravnotežu Libana i naglasio da svako rješenje mora biti nacionalno inkluzivno.

Također je opisao situaciju u Siriji kao veliku sigurnosnu zabrinutost za Tursku.

"Vidimo veliko problematično područje u Siriji. Ovo je ozbiljan rizik za nas", rekao je, misleći na izraelske napade.

Dodao je da bi trenutni fokus Izraela na sukob s Iranom mogao odgoditi, ali ne i isključiti njegove buduće poteze u Siriji.

"Zbog rata koji je u toku u Iranu, on ne radi određene stvari (protiv Sirije), ali to ne znači da neće. Može djelovati kada uslovi dozvole", rekao je.

Fidan je rekao i da je Turska održavala intenzivne diplomatske kontakte i da je zemlja ostala relativno izolovana uprkos regionalnim previranjima, sa kontinuiranom humanitarnom podrškom i protokom izbjeglica između Sirije i Libana.

Napomenuo je da se vode razgovori o unutrašnjoj političkoj i sigurnosnoj strukturi Sirije, uključujući napore za integraciju koji uključuju okvir SDF-a, dodajući da je postignut napredak, ali da ključna pitanja ostaju neriješena.

Fidan je rekao da je Sirija uključena u aktivnu diplomatiju sa više međunarodnih aktera i naglasio da Turska pažljivo prati razvoj događaja zbog sigurnosnih implikacija.

Naglasio je da buduće upravljanje Sirijom treba biti inkluzivno i podržavati obnovu, ekonomski oporavak i povratak raseljenog stanovništva.

Ministar je dodao da se Turska priprema za sve scenarije vezane za potencijalne rizike koji proizlaze iz izraelske politike u Siriji, nazivajući je kritičnim strateškim područjem.

Fidan je također kritikovao formate regionalne saradnje koji uključuju Grčku, administraciju kiparskih Grka i Izrael, tvrdeći da oni pojačavaju tenzije umjesto da ih ublažavaju.

"Njihova saradnja ne donosi više povjerenja, donosi više nepovjerenja. To donosi više problema i rata", rekao je.

Gaza

Fidan je rekao da se napori za prekid vatre u Gazi nastavljaju uprkos velikim preprekama, napominjući da diplomatski angažman ostaje aktivan s regionalnim partnerima, uključujući Egipat i UN.

Rekao je da je u toku rad na prelasku iz prve faze mirovnog procesa u Gazi u sljedeću fazu, ali je naglasio da ključna neriješena pitanja - posebno aranžmani upravljanja - ostaju blokirana.

Fidan je rekao da bi se zemlje Bliskog istoka trebale obavezati na međusobni teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost "u okviru regionalnog sigurnosnog pakta".

Regionalni projekti i dugoročna energetska arhitektura

Fidan je podsjetio na ranije inicijative za regionalnu saradnju u oblasti energetike, uključujući predložene projekte naftovoda i izvoza plina koji povezuju proizvođače iz Zaljeva s Turskom i evropskim tržištima.

Rekao je da bi takvi projekti povezivanja mogli smanjiti strateški pritisak na uska grla poput Hormuza i ojačati regionalnu međuzavisnost, ali je napomenuo da su nestabilnost u Siriji i šire geopolitičke tenzije odgodile napredak.

Dodao je da će budući projekti regionalne integracije vjerovatno ponovo dobiti zamah, a očekuje se da će Turska igrati centralnu ulogu u tranzitu energije i razvoju infrastrukture.

Promjena regionalne ravnoteže

Fidan je rekao da su zemlje Perzijskog zaliva počele preispitati svoje sigurnosne pretpostavke nakon nedavnih regionalnih šokova, uključujući raketne napade i eskalaciju napetosti.

Sugerisao je da oslanjanje samo na vanjske sigurnosne garancije više nije dovoljno i da su regionalne države sve više zainteresirane za strukturirane sigurnosne okvire.

Također je istakao rastuću odbrambenu saradnju s Turskom, posebno u oblasti bespilotnih sistema i saradnje u odbrambenoj industriji.

NATO, Evropa i strateška uloga Turske

Fidan je rekao da bi NATO trebao iskoristiti predstojeći samit u Ankari za produbljivanje institucionalne koordinacije, dodajući da bi to "mogao biti najvažniji samit" u historiji saveza.

Turska mora igrati ozbiljnu ulogu kao "ključni akter" u oblikovanju stavova, izgradnji sistema i implementaciji evropskog sigurnosnog okvira, posebno u periodu kada se transatlantska ravnoteža razvija, rekao je Fidan.

Također je rekao da zemlje NATO-a trebaju vidjeti predstojeći samit u Ankari kao priliku "za sistematizaciju odnosa NATO-a i SAD-a".

Naglasio je da Turska sada djeluje kao proaktivan sigurnosni i diplomatski akter u više regija, uključujući Bliski istok, Kavkaz, Balkan, Crno more i Afriku.

Antalijski diplomatski forum

Fidan je zaključio ističući predstojeći Antalijski diplomatski forum, rekavši da će okupiti globalne aktere iz više regija kako bi razgovarali o sukobima i okvirima saradnje.

Rekao je da forum pruža rijetku platformu na kojoj se o regionalnim pitanjima raspravlja izvan eurocentričnih okvira, dodajući da se očekuje povećanje učešća ove godine.