Ukrajina je u posljednje dvije i pol sedmice dronovima napala ruske naftne terminale na Baltičkom moru najmanje šest puta – luku Ust-Luga zapadno od Sankt Peterburga i luku Primorsk na sjevernoj obali Finskog zaljeva. Cilj napada je spriječiti Rusiju da profitira od povećanih globalnih cijena nafte, a procjene govore da su udari samo u posljednjoj sedmici marta smanjili ruski kapacitet izvoza nafte za 20 posto, prenosi Spiegel.

Finska ekonomistica Laura Solanko izjavila je za Reuters da Rusi sada imaju "dnevne gubitke prihoda od preko 70 do 75 miliona dolara". Predsjednik Vladimir Putin nedavno je na sjednici vlade priznao da privreda pada – ruski BDP pao je za više od dva posto u januaru.

Rusija prijeti baltičkim državama "odgovorom"

Ruski vojni stručnjaci ne vjeruju da su baltičke luke gađali ukrajinski dronovi. Za udaljenost od gotovo 1.500 kilometara dron bi uz eksploziv morao nositi i do 100 kilograma goriva, što je gotovo nemoguće, izračunao je stručnjak Vladimir Popov. Uvjeren je da se mnogi borbeni dronovi ne lansiraju iz Ukrajine, već iz baltičkih država.

Sedmicama ruske televizijske stanice i novine potiču sumnje da Ukrajina koristi vazdušni prostor baltičkih država za napade dronovima – uz prešutno odobrenje vlada u Vilniusu, Rigi i Tallinnu. Vlade baltičkih zemalja to negiraju.

Nakon napada na Ust-Lugu u utorak, rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Rusija "upozorila" baltičke države: "Ako ne razumiju, dobit će odgovor." Moskovski mediji to su nazvali tihim ultimatumom. List Moskovski Komsomol napisao je da su "baltičke zemlje u hibridnom ratu s nama više od četiri godine", a ako Tallinn namjerno stavlja svoj vazdušni prostor na raspolaganje predsjedniku Volodimiru Zelenskom za "teroristički rat" protiv Rusije, postat će "direktni učesnik u borbama" – uz odgovarajuće posljedice.

"Sravniti Kijev" i prijetnja s Narvom

Televizijska voditeljica i blogerka Julija Vitjazeva otvoreno je pozvala na eskalaciju: "Još uvijek nosimo bijele rukavice i vodimo se neviđenim humanizmom. Harkiv, Kijev, pa čak i Odesa moraju doslovno biti sravnjeni sa zemljom."

Zabrinutost u Njemačkoj izaziva i pojava "Narodne Republike Narva" na društvenim mrežama – s vlastitom zastavom, grbom i novo iscrtanim granicama. Narva je najistočniji grad Estonije, neposredno na ruskoj granici, a čak 95 posto od 54.000 stanovnika pripada ruskoj manjini.

Granični prijelaz Narva iz Estonije u Rusiju

Mihkel Maripuu/imago Stock&people/profimedia

"Činjenica da se upravo sada stvara Narodna Republika Narva svakako je razlog za zabrinutost", rekao je njemački sigurnosni stručnjak Nico Lange, upozoravajući da je Narvu u svakom trenutku moguće iskoristiti za poticanje teza o ugroženosti Rusa u Estoniji – a nakon toga slijedi poziv Rusiji upomoć. Na taj način Rusija u baltičkim državama gradi resurse potrebne za rasplamsavanje sukoba sa susjedima, zaključuje Spiegel.

Izvor: Jutarnji.hr