Viktor Orban godinama je bio najbliži politički saveznik Vladimira Putina unutar Evropske unije, često blokirajući ili usporavajući zajedničke evropske odluke koje su išle protiv interesa Moskve. Njegov odlazak nakon 16 godina na vlasti ostavlja Kremlj bez najvažnijeg oslonca u Briselu. Sam Greene, profesor ruske politike na londonskom King’s Collegeu, ističe da Orbanov odnos s Putinom nije bio samo ideološki, već prvenstveno pragmatičan prenosi Dnevno.hr.

“Orban je bio Putinov prijatelj djelimično jer mu je to bilo korisno”, rekao je Greene, naglasivši kako pronalazak zamjene nije jednostavan proces: “Ne mislim da je to tako jednostavno kao kada fudbalski trener kaže: ‘Sljedeći igrač’”, dodaje on.

Kao najizgledniji nasljednik Orbanove uloge spominje se slovački premijer Robert Fico. Poput bivšeg mađarskog lidera, i Fico je nacionalistički populist, a uz Orbana je bio jedan od rijetkih evropskih lidera koji su nakon ruske invazije na Ukrajinu lično posjetili Putina u Rusiji. Slovačka, baš kao i Mađarska, snažno zavisi o ruskoj energiji, a povoljan plin je ključan za njenu ekonomiju, piše The Telegraph.

Babiš između Moskve i Brisela

Ipak, analitičari upozoravaju da Fico nema ni Orbanovu političku sigurnost ni spremnost na otvoreni sukob s Briselom. Oleg Ignatov iz Crisis Groupa smatra da Fico nema dovoljno prostora za politiku kakvu je Orban vodio godinama, čak i pod cijenu gubitka oko 35 milijardi eura iz evropskih fondova. Greene dodaje da Fico poznaje granice svoje politike: “Rusija ne može Slovačkoj pružiti ono što Evropa može“.

U Češkoj se kao mogući partner Kremlja spominje premijer Andrej Babiš, koji vodi koaliciju sastavljenu od svoje populističke stranke Akcija nezadovoljnih građana (ANO), krajnje desne SPD i stranke vlasnika automobila. Babiš je prošle godine, zajedno s Orbanom i Ficom, odbio podržati garanciju za paket kredita Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura. Također je ponovio rusku tvrdnju da je Boris Johnson 2022. spriječio rani mirovni dogovor Ukrajine i Rusije, te je podržao Orbanove pozive na direktne razgovore Evrope s Kremljom.

Ipak, Babiš se trudi zadržati distancu. Nije ukinuo češku inicijativu za nabavku municije za Ukrajinu i javno je potvrdio privrženost članstvu Češke u NATO-u i Evropskoj uniji: “Nemamo isti stav kao Slovačka i Mađarska. Podržavamo Ukrajinu”, izjavio je nakon glasanja o evropskom zajmu.

Tri zemlje pod povećalom Moskve

Kremlj pažljivo prati i politička kretanja u drugim evropskim državama. U Bugarskoj bi na izborima mogao ojačati bivši predsjednik Rumen Radev, poznat po proruskim stavovima i kritici evropskog naoružavanja Ukrajine. No, njegova eventualna vlast bila bi ograničena velikom finansijskom ovisnošću Bugarske o Briselu. U Rumuniji je Rusija 2024. bila blizu dobijanja saveznika u Calinu Georgescuu, ali su izbori poništeni zbog optužbi za rusko miješanje, a na ponovljenim je pobijedio centrista Nicusor Dan.

Francuski predsjednički izbori 2027. također su važni za Moskvu, no Marine Le Pen je diskvalifikovana nakon pravne osude, dok njen nasljednik Jordan Bardella Rusiju više ne vidi kao partnera, nego kao “višedimenzionalnu prijetnju”. Možda najveći šok za Kremlj stigao je iz Italije. Giorgia Meloni, koja je u opoziciji bila euroskeptična i sklona poboljšanju odnosa s Rusijom, nakon dolaska na vlast potpuno je promijenila kurs.

Nakon Putinove invazije na Ukrajinu 2022. postala je jedna od najglasnijih zagovornica podrške Kijevu unutar evropske desnice. Time je Italija, umjesto mogućeg proruskog partnera, postala još jedna prepreka ruskom utjecaju. Analitičari se slažu da većina evropskih populističkih lidera prema Rusiji vodi pragmatičnu, a ne ideološku politiku. Greene naglašava: “Niko od ovih ljudi ne provodi prorusku politiku jer su inherentno proruski. Oni vode politiku koja im odgovara kod kuće i u odnosima s Briselom”.

Upravo zato Kremlj teško može pronaći osobu spremnu ići toliko daleko kao Orban – lidera koji je spreman otvoreno ulaziti u sukobe s Evropskom unijom kako bi zaštitio vlastite i ruske interese. Putin tako ostaje bez najvjernijeg saveznika u Evropi, a praznina koju Orban ostavlja mogla bi dugo ostati nepopunjena.