Američka pomorska blokada brodova koji ulaze u iranske luke ili iz njih izlaze stupila je na snagu jučer. Američki predsjednik Donald Trump na taj način pokušava izvršiti pritisak na Iran odsijecanjem prihoda od nafte, piše Fortune.

Iranska ekonomija već je bila u teškom stanju prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Islamske Republike prije više od šest sedmica, a izvještaji upućuju na to da je kontinuirano bombardiranje dodatno gurnulo režim prema rubu.

Unatoč velikim gubicima koje je pretrpjela iranska vojska, Iran i dalje raspolaže dovoljnim brojem projektila i dronova da može zatvoriti Hormuški tjesnac, dok istovremeno omogućava prolazak vlastitim tankerima.

Kontrola nad Hormuzom je ključno iransko oružje

Kontrola nad tim uskim plovnim putem najveće je iransko oružje u trenutku kada globalna tržišta energije osjećaju posljedice nestašica, no američka blokada mogla bi promijeniti ravnotežu.

"Udar na taj izvor prihoda baca iransku ekonomiju u spiralu pada i daje iranskim liderima snažan poticaj da ozbiljno uđu u pregovore", napisao je analitičar Robin Brooks iz Brookings Institutiona.

"Uslijedit će hiperinflacija"

To dolazi nakon što su pregovori između SAD-a i Irana u Pakistanu tokom vikenda propali, čime je dovedeno u pitanje krhko dvosedmično primirje, jer obje strane zasad ne pokazuju spremnost na ustupke.

Istodobno, reakcija tržišta na blokadu zasad je suzdržana. Indeksi S&P 500 i Nasdaq uglavnom stagniraju, dok su cijene nafte ublažile raniji rast.

Brooks upozorava da režim možda neće biti posebno zabrinut zbog ekonomskih teškoća koje pogađaju stanovništvo, ali dodaje da je neizvjesno koliko dugo blokada mora trajati da bi natjerala Teheran na pregovore.

"No jedno znam: kako iranski izvoz nafte kolabira, neće biti novca za uvoz, ekonomska aktivnost će se urušiti, valuta će ući u spiralu deprecijacije, a uslijedit će hiperinflacija", rekao je.

Cijene rastu, valuta slabi

Znakovi takvog scenarija već su vidljivi. Stanovnici Teherana i drugih gradova rekli su za Reuters da su cijene od početka rata porasle za oko 40 posto, dok je iranska valuta rial na crnom tržištu oslabio oko osam posto u odnosu na dolar.

Brooks smatra da su ekonomske posljedice blokade toliko ozbiljne da će režim ponovno sjesti za pregovarački stol. "Nemam nikakve sumnje u to", poručio je.

Utjecaj na tržište nafte i vojnu strategiju

Istodobno, zaustavljanje iranskog izvoza moglo bi dodatno poremetiti tržište energije. No Brooks ističe da je Iran relativno mali proizvođač nafte te da bi cijena Brenta teško porasla iznad 120 dolara po barelu.

Jučer je cijena porasla oko šest posto, na 100,88 dolara, nakon što je ranije tokom dana skočila i osam posto. Prema njegovoj procjeni, blokada ima više prednosti nego nedostataka, a njezin utjecaj na tržište nafte predstavlja "upravljiv rizik", prenosi Index.

"Cilj je brže okončati rat tako da se Iran natjera na ozbiljne pregovore", zaključio je.

Alternativa kopnenoj intervenciji

Brooks je i ranije zagovarao pomorsku blokadu, posebno nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac. Sličan stav dijele i drugi analitičari, koji smatraju da je blokada bolja opcija od slanja američkih kopnenih snaga radi preuzimanja kontrole nad tjesnacem.

Blokada je pritom znatno blaža mjera od ranijih Trumpovih prijetnji o bombardiranju Irana "natrag u kameno doba" i "uništenju civilizacije".

Gubici od stotine miliona dolara dnevno

Analitičar Miad Maleki iz Foundation for Defense of Democracies procijenio je da će američka blokada Iranu nanositi oko 435 milijuna dolara štete dnevno, odnosno oko 13 milijardi dolara mjesečno.

"Rial ulazi u terminalni kolaps. Iranske alternative izvan Hormuškog tjesnca mogu nadoknaditi manje od 10 posto izvoza iz Perzijskog zaljeva. Blokada čini nastavak otpora ekonomski neodrživim", napisao je Maleki.