Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH danas su na vanrednoj sjednici dali "zeleno svjetlo" ključnim izmjenama zakona koje omogućavaju izgradnju strateškog gasovoda. Ovim potezom Federacija BiH trasira put ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, dok je kao nosilac investicije imenovan američki konzorcij, piše N1.

Sa 61 glasom "za", Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o „Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Energetska sigurnost i kraj ruskog gasa

Glavni razlog za hitno usvajanje zakona je upozorenje iz Evropske unije o planiranom prestanku isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine. Izgradnja Južne interkonekcije, koja će omogućiti dopremanje plina iz Hrvatske (LNG terminal Krk), jedini je način da Federacija BiH izbjegne potencijalnu energetsku krizu u bliskoj budućnosti.

Ulazak američkog kapitala u energetski sektor

Ključna izmjena u tekstu zakona odnosi se na imenovanje investitora. Kao nosilac projekta navedena je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Prema obrazloženju Federalne vlade, američki partneri su Pismom namjere iskazali spremnost za hitnu realizaciju i finansiranje projekta, što je ocijenjeno kao strateški interes Federacije BiH. Zakon sada predviđa direktno zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, uz zaštitu interesa Federacije.

Širenje mreže: Plin stiže i u industrijsko srce Tuzle

Nova verzija zakona donosi i značajne promjene u planiranoj trasi gasovoda. Pored južnih pravaca, projekt je proširen kako bi se omogućila brža gasifikacija industrijskog dijela zemlje:

• Pravci na jugu: Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.
• Ključni novi pravac: Kladanj – Tuzla, čime se plin direktno približava Termoelektrani Tuzla i velikim industrijskim postrojenjima.

Sljedeći koraci

S obzirom na to da je Predstavnički dom usvojio isti tekst zakona 8. aprila, današnjim glasanjem u Domu naroda zakon je praktično spreman za stupanje na snagu. Slijedi potpisivanje međudržavnih sporazuma sa Hrvatskom i finalizacija ugovornih obaveza sa američkim investitorom kako bi radovi na terenu mogli početi u što kraćem roku.